Fašizam i populizam

Mussolini danas - zakonitosti fašizma i populizma sa svim njihovim zamkama - temeljni tekst za suočavanje s nemirima današnjice - Europljani trebaju obnoviti borbu za demokraciju. Prije nego što bude kasno.

Marševi deklariranih neofašista ulicama Europe i Amerike, manifestacije rasističke mržnje i nasilje nad migrantima opet su sve češća društvena pojava. Koliko god ti fenomeni bili zastrašujući, još uvijek su svojstveni tek toj zasebnoj galaksiji. Svakako, manje su opasni od onih ne tako očitih, kaže Antonio Scurati. Politički akteri koji opasnije i dalekosežnije podrivaju temelje demokraciji jesu populisti/suverenisti, i ne može ih se svrstati u kategorije desnice i ljevice. Politički život svode na osjećaje, posebice strah i ogorčenost, koje potom preobražavaju u mržnju, a složenost zbilje demokratskih društava pojednostavljuju – i time postižu uspjeh. Oni, svjesno ili nesvjesno, baštine mehanizme političkog zavođenja masa koje je Benito Mussolini bolje od svih instinktom “političke životinje” naslutio i prigrlio.

Nakon desetljeća istraživačkog i književnog rada na romansiranoj Mussolinijevoj biografiji Antonio Scurati u svojevrsnom manifestu za novi antifašizam, Fašizam i populizam. Mussolini danas, na zoran način identificira zakonitosti fašizma i populizma, sa svim njihovim zamkama, dajući nam temeljni tekst za suočavanje s nemirima današnjice i obrazlažući tezu da Europljani trebaju obnoviti borbu za demokraciju. Prije nego što bude kasno.

Što je zajedničko fašizmu i današnjim populistima? Snažan i upozoravajući uvid autora veličanstvene sage o Mussoliniju. Vapaji protiv fašizma odvraćaju pažnju od pravog problema: populizma. Vladavina Mussolinija proizašla je iz trenutka kad je dalekovidno predvidio što će politika postati u doba masa, koje je tad počelo, a danas ga živimo u njegovoj zreloj fazi.
Samo ako pod ratničkim izrazom fašističke maske prepoznamo i zamamne karakteristike populista, uspjet ćemo si objasniti, danas kao i nekoć, munjevit porast podrške koja jučerašnjeg marginalca, danas ili sutra, dovodi na vlast. "Fašističko praznovjerje" (u smislu preživljavanja vjerovanja i praksi jednog dalekog vremena) ponovno piše suvremenu povijest Italije i Europe. U dvostrukom potezu, nasilju i zavođenju, danas kao i onomad kuca crno srce svakog autoritarnog iskušenja.

Sve naslove autora nađite na: Scurati

Antonio Scurati rođen je u Napulju 1969. i odrastao u Veneciji. Profesor je komparativne književnosti i kreativnog pisanja na Sveučilištu IULM u Milanu, gdje koordinira i Studijskim centrom za jezik rata i nasilja. Kolumnist je i esejist listova Internazionale, La Stampa i Corriere della Sera. Knjige su mu prevedene na više od četrdeset jezika i nagrađene najznačajnijim talijanskim književnim nagradama.
Debitirao je 2002. romanom Il rumore sordo della battaglia nakon čega je napisao niz zapaženih djela: Il sopravvissuto (2005., nagrada Campiello), Una storia romantica (2007., nagrada Super Mondello), Dijete svojega vremena (2009., najuži izbor nagrade Strega), La seconda mezzanotte (2011.), Nevjerni otac (2013.), Najbolje doba našeg života (2015.) te tri od planirana četiri biografska romana o Mussoliniju i usponu fašizma – M. Dijete svojega vremena (2018.), M. Čovjek providnosti (2020.) i M. Gli ultimi giorni dell’Europa (2022.).
Roman M. Dijete svojega vremena prodan je u više od 500.000 primjeraka u prvoj godini objavljivanja, preveden je u četrdesetak zemalja, snima se televizijska serija zasnovana na njemu, a Scurati je za njega nagrađen prestižnom nagradom Strega.