Dnevnik s galije TRENUTNO NEDOSTUPNO

Dnevnički roman - o sreći, svijesti, slobodi, o dvadesetom stoljeću, o holokaustu, totalitarizmu i slobodi - neprocjenjiv umjetnički, filozofski i osobni dokument svoga vremena

“U čovjekovu će životu jedanput doći trenutak kada će naglo postati svjestan sebe, a snage će mu se osloboditi. Zapravo, tek od toga trenutka možemo računati sa sobom, jer smo tek tada rođeni. Klica genija nalazi se u svakom čovjeku. No nije svaki čovjek sposoban vlastiti život učiniti doista svojim. Istinska darovitost upravo je genij egzistencije. Riskirat ću: gotovo svako znanje suvišno je ako nije neposredna spoznaja o nama samima.”

Piščeva se povremena dnevnička književnost češće pretvarala u intelektualne i filozofske zapise u kojima proživljava vlastiti usud, posebno s naglaskom na židovski kompleks holokausta. U dnevnicima koji datiraju s početka 1960-ih bilježi se prijeđeni put na izvoran način, jer Kertész često ispisuje poglede nasuprot struji vremena i ustaljenih istina. U tome se služi i izabranim citatima, što dopunjuje njegova viđenja povijesti i naroda. Piše o sreći, svijesti, slobodi. Upravo u spoju duhovne baštine što ju s mjerom crpi i bogatstva njegova duševnog života, očituje se superiornost piščeve pojave. Stoga ovo putovanje kroz vrijeme označava prije svega piščev estetski svjetonazor.

Sve naslove mađarskog nobelovca nađite na: Kertész

Svoju zbirku zapažanja i filozofskih zapisa nastalih između 1961. i 1991. godine, dakle od vremena kada počinje pisati Čovjeka bez sudbine do pada komunizma, Imre Kertész naziva “dnevničkim romanom”. U stalnome unutarnjem dijalogu s piscima i filozofima bez kojih nema ni njegova pisanja, Musilom, Kafkom, Camusom, Adornom, Freudom, Nietzscheom i drugima, Kertész ispisuje briljantne stranice koje stoje uz bok njegovih romana, priča i eseja. Kertészovi dnevnički zapisi ujedno su dokument vlastita pisanja, ali i dokument vremena, mađarskog socijalizma, gulaš-komunizma, vremena u kojemu ništa nije bilo ni jednostavno ni lako. Dnevnik s galije govori o dvadesetom stoljeću, o holokaustu, totalitarizmu i slobodi te je neprocjenjiv umjetnički, filozofski i osobni dokument svoga vremena.

“Nema romanesknijega lika od mislećeg čovjeka. Jer, razmišljanje ne samo da je opasnost za sebe i okolinu, ne samo da je strast koja zamjenjuje sve ostale strasti, pustolovnije od svih pustolovnih pustolovina, ne samo da je i od vjere vrsniji nutarnji proces - nego je i nadasve neuobičajeno.”