Lovac u žitu

Kultni klasik - roman o buntovnoj mladosti, licemjerju svijeta odraslih i egzistencijalnoj strepnji poslijeratnoga društva

"Ljudi uvijek misle da govore apsolutnu istinu. Meni je to potpuno svejedno, osim što mi ponekad ide na živce kad me počnu upozoravati da se moram ponašati kako i dolikuje mom uzrastu. Ponekad se ponašam kao da sam mnogo stariji nego što jesam, zaista, ali to ljudi nikad ne primjećuju. Ljudi nikad ništa ne primjećuju."

Bliži se Božić, a šesnaestogodišnji Holden Caulfield upravo je po tko zna koji put izbačen iz škole. Odluči pobjeći prije dolaska roditelja i odlazi se u rodni New York, luta po ulicama i parkovima, tražeći utjehu u usputnim susretima. Grad je i predivan i užasan u svome samotnom neonskom blještavilu i u Holdenu potiče pomiješane osjećaje punine i praznine, ispunjenosti i besmisla, ushićenosti i potištenosti. Mladić se gradom kreće poput sablasti, razmišlja o svome mrtvom bratu, mlađoj sestri, obitelji i prijateljima i pokušava se pomiriti sa sobom i izmiriti sebe s drugima.

Roman o odrastanju i elegija o otuđenju mladih ljudi i njihovim dubokim potrebama da ih se razumije i prihvati, ali i nostalgična priča o svim našim tugama za izgubljenom prošlošću i osjećaju gubitka dok za sobom ostavljamo svoja djetinjstva.

Ovo je izdanje s kultnom naslovnicom. Salingeru se svidio dizajn koji je njegov prijatelj iz Westporta Michael Mitchell napravio za naslovnicu: bijesan, crveni konj na vrtuljku. Sablasna fotografija pisca pojavila se na fotografiji ovitka prvog i drugog izdanja "Lovca u žitu", pa je za treće izdanje Salinger izričito zatražio da izdavač Little, Brown ukloni njegovu fotografiju s knjiga.

J. D. Salinger rođen je 1919. u newyorškoj židovskoj obitelji, školovao se u privatnoj gimnaziji McBurney School u New Yorku i na vojnoj akademiji Valley Forge Military Academy u Wayneu u Pennsylvaniji. Studirao je u New Yorku (New York University, 1936–37; Columbia University, 1939) i Collegevilleu u Pennsylvaniji (Ursinus College, 1938–39). Drugi svjetski rat većinom je proveo na europskim bojišnicama kao časnik američke protuobavještajne službe. Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka između 1948. i 1959. Od 1965. se povlači iz javnosti, nije ništa više objavljivao i nije davao interviewe od 1980. Najpoznatija djela su: "Lovac u žitu" (Catcher in the Rye), "Visoko podignite krovnu gredu, tesari" (Raise high the roof beam, carpenters), "Seymour - uvod" (Seymour - introduction), "Devet priča" (Nine Stories) i "Franny i Zooey" (Franny and Zooey). Preminuo je u siječnju 2010.