Banket u Blitvi: komplet u dva sveska

Drugo kolo Djela Miroslava Krleže - politički triler s ključem

Svi likovi u romanu uvučeni su u fatalni circulus politike. Na prvu politički triler u kojemu je u središtu borba za vlast te ogoljavanje mehanizma funkcioniranja vlasti i održavanja moći. Krležu je oduvijek zanimalo političko nasilje, vidio je kako u praksi funkcionira monarhistička diktatura kralja Aleksandra u Jugoslaviji i tim se fenomenima pozabavio u političkim esejima u knjizi "Deset krvavih godina". A 1930-e godine europsku političku scenu obilježio je uspon totalitarizama, diktature i tiranije u nizu država (fašizam u Italiji, nacionalsocijalizam u Njemačkoj, građanski rat u Španjolskoj, staljinizam u Sovjetskom Savezu), nasilno osvajanje vlasti pučem i potom stvaranje mehanizama za održavanje na vlasti. S usponom totalitarnih sustava i jednopartijskih militarističkih diktatura 1920.ih i 1930-ih došli su i novi modeli političkoga djelovanja obilježeni akumulacijom, monopolizacijom i ekspanzijom moći, težnjama za apsolutnom kontrolom društva stvaranjem razgranata konspirativnog aparata te organiziranjem državnog terora kako bi se zatirali politički protivnici, a široke mase držale u pokornosti. Krleža je htio u svojemu političkom trileru podrobnije analizirati te zloćudne povijesne procese koji su se odvijali pred njegovim očima na političkim pozornicama Europe. No želio je romanu, koji izravno tematizira invazivnost volje za političkom moći, dati i širu, simboličnu dimenziju - pokazati da se iza običnoga i svakodnevnoga krije nešto dublje, nešto što zadire u same antropološke temelje, u atavističke nagone i kaotične sile u ljudskoj prirodi, u srce zla. Stoga je izmaštao novu zemljopisnu i geopolitičku zbilju na karti Europe i u nju smjestio radnju s aluzivnim političkim kontekstom začinjenim i realijama svoga vremena. Poprište su radnje izmišljene zemlje Blitva i Blatvija, a njima je pridruženo i mnoštvo odgovarajućih toponima koji upućuju na poljsko-baltičko-skandinavski, točnije litvansko-latvijski prostor. Neke zemlje koje se spominju u romanu pod čudnim imenima mogle bi se, eventualno, dešifrirati na temelju konteksta i/ili povijesnih asocijacija. Tako Hunija upućuje na Mađarsku, Mediteranija na Francusku, Ingerlandija na Njemačku, a Velika Normandija na Veliku Britaniju, no za toponime poput Atlantide, Ciganije, Kobilije, Transilmengije, Koromandije ili Kurlandije teško je naći odgovarajuću referenciju u stvarnome svijetu. Sukobi između Blitve i Blatvije, kao i njihovi vjekovni identitetski sporovi, jasno aludiraju na Hrvatsku i Srbiju, a tome pridonosi i navođenje stihova blitvinskih patriotskih pjesama, poput romantične domoljubne budnice "Još nam Blitva ni propala dok mi živimo", legionarske pjesme "Marširala, marširala blitvinska brigada" ili himne "Oj, Blitvini, još nam živi glas naših djedova". Zato je djelo tumačeno i kao alegorizirana historija jugoslavenskih odnosa. No zemljopisna identifikacija i nije potrebna jer "Blitva nije zemlja nego stanje, udes, prokletstvo".

Odnos između politike i morala – stara Krležina spisateljska opsesija – poprimio je u Banketu u Blitvi posve novo beletrističko ruho. U analizi uspona totalitarnih sustava i jednopartijskih militarističkih diktatura dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća pisac je odabrao formu političkog trilera: sve vrvi političkim spletkama, naručenim ubojstvima, samoubojstvima, političkim atentatima, špijunskim akcijama, progonima, policijskim terorom, urotama, krvavim obračunima, državnim udarima. Romanom teku potoci krvi, a, naposljetku, na blitvinskoj pozornici, kao u nekim Shakespeareovim tragedijama, ostaju leševi i upropaštene egzistencije. – akademik Krešimir Nemec

Sve naslove autora u ponudi nađite na: Krleža

Drugo kolo Djela Miroslava Krleže s pet naslova u šest svezaka: Povratak Filipa Latinovicza donosi i pogovor "Odiseja slikara Latinovicza" i "Miroslav Krleža iz godine u godinu" Krešimira Nemeca. Svi svesci popraćeni su iscrpnom znanstvenom studijom, bibliografijom i kronologijom Krležina života i rada akademika Krešimira Nemeca, a znanstvene su studije napisali akademik Nemec i akademik Boris Senker koji je priredio i priloge o važnijim izvedbama Areteja i drama iz glembajevskog ciklusa.