Veliki slom 1929. : kako nastaju velike svjetske krize

Kako nastaju velike svjetske krize - s novim autorovim uvodom

Zasigurno postoje razlozi zašto je veliki slom iz 1929. godine relevantan i za veliku krizu koja je zadesila svijet 2008. godine. Kad je FBI 2004. javno upozorio na ‘epidemiju hipotekarnih prijevara’, američka vlada nije učinila ništa, štoviše, učinila je nešto još gore od toga: dopustila je da se stvori kombinacija niskih kamatnih stopa, deregulacije i jasnih signala da se zakoni neće provoditi. Time se u osnovi raspirio požar.

… Izvorno, današnja kriza tiče se stambenog sektora, pri čemu nije riječ o krizi nedovoljne količine stambenih resursa, već o krizi njihova preobilja. Ona proizlazi iz predatorskog napada na sigurnosne mehanizme koji su desetljećima pružali sigurnost i stabilnost stambenog financiranja. … Osmišljeni su brojni modeli za opelješiti naivne – ‘zajmovi lažova’, zajmovi za ‘ljude bez zdravstvenog’, ‘neutronski zajmovi’ bili su insajderski pojmovi tog svijeta – objedinjeni, službeno rangirani i pretvoreni u vrijednosnice proširili su se svijetom i polako potkopavali sustav, sve dok ga porast kamatnih stopa i pad cijena nije uništio. Bila je to prevara koja se, prije svega, svodila na podvalu vlade građanima, na podvalu bogatih siromašnima. Oni koji su od financijskih institucija posuđivali novac bili su, dakako, u nekim slučajevima sudionici dižući hipotekarne kredite koje ni u snu nisu mogli otplatiti. … Zajmoprimac koji nema što izgubiti potpisat će papire koje netko drugi neće. Vlada koja takvo što dopušta sudionik je u teškom zločinu.

… Ono što se 1930. dramatično manifestiralo kroz masovno povlačenje novca iz banaka – pri čemu je u konačnici izbrisana ušteđevina i materijalni status srednje klase – 2009. javilo se kroz pad vrijednosti imovine, koji je metastazirao iz mjeseca u mjesec, nakon čega su uslijedili stečajevi, masovna otpuštanja i likvidacije tvrtki. Pritom često nije bilo drastičnih oblika životnih muka – jer zemlji ne manjka hrane – no zato je došlo do značajnog slabljenja raspoloživih mogućnosti obrazovanja, rada, umirovljenja. I to baca sjenu na naše doba…

John Kenneth Galbraith kanadsko-američki ekonomist, bio je diplomat, javni dužnosnik i intelektualac. Njegove knjige o ekonomskim temama bile su bestseleri od 1950-ih do 2000-ih. Kao ekonomist, naginjao je postkeynesijanskoj ekonomiji iz institucionalističke perspektive. Galbraith je bio jedan od rijetkih koji je dobio i Medalju slobode iz Drugog svjetskog rata (1946.) i Predsjedničku medalju slobode (2000.) za svoju javnu službu i doprinos znanosti. Francuska ga je vlada proglasila Commandeurom de la Légion d'Honneur