Važno je zvati se Gregor

Tri eseja

U tri eseja, "Sacher-Masoch i mazohizam", "O grešnoj gamadi i drugim klevetama" i "Nečastivi u krznu, užas u zrcalu", Perić razrađuje teme koje su ga zaokupljale kod pisaca čija je djela prevodio, ponajviše kod Leopolda Sacher-Masocha i Franza Kafke, a to su mazohizam (u društvenom smislu), legalizam i idealizam, te također odraz tih tema i u dramama Miroslava Krleže, čiji je roman "Povratak Filipa Latinovicza" nadahnuo i njegov sličnog imena roman.

Baveći se u svom književnom i prevodilačkom radu više nego opsežno djelima drugih autora koja su mu poslužila kao vrelo nadahnuća ili, pak, kao predložak i povod za književni prijevod ili esej zagrebački pisac Boris Perić prikupio je dovoljno građe i vrijednih kulturoloških informacija, pogodnih da se upišu u sasvim drukčije književne križaljke i mozaike od onih na koje smo navikli. Upravo iz prevođenja Masocha i Kafke te podrobnog proučavanja Krležine proze proizišla je ideja za zbirku književnih eseja "Važno je zvati se Gregor" čiji naslov priziva u sjećanje poznatu komediju Oscara Wildea i jedno ime/prezime, koje bi u djelima trojice autora možda prošlo sasvim nezapaženo da im Gregori ne pokazuju visok stupanj međusobne srodnosti, zrcaleći, živeći i provodeći u djelo nešto što se već desetljećima rado naziva mazohizmom, ne kao seksualna perverzija, nego kao duhovno-egzistencijalno-politički stav.s. Trojicu Gregora (Masochova roba, Kafkina žohara i Krležina doktora koji je susreo Nečastivog) moglo se povezati sasvim suhoparno, znanstveno, pa nakalemiti i Krležu kao domaćega konja za utrku, ali knjiga „Važno je zvati se Gregor” tu ipak odlazi povelik korak dalje, nastojeći na krilima sretnog spoja fakata i fikcije nizom dekonstrukcija, rekonstrukcija i drugih literarno-detektivskih metoda udahnuti nov život trojici likova, koji su se jamačno u pustopoljinama europske duhovnosti barem jednom susreli a da sami toga možda uopće nisu bili svjesni.