Službena kuharica Zapadnih Zemalja - U PRODAJI OD 15.11. 2024.

Dva stoljeća od ustoličenja kralja Viserysa I. pa do izbora Brana I. Slomljenog bila su za trpezu Zapadnih Zemalja zlatno doba. Vremena su bila burna, ali godišnja doba bila su tih godina uglavnom blaga i žetve obilne. Plemićke kuće imale su zlata za trošenje, a trgovci su trgovali vinom i začinima preko mora, od grada Qartha na obali Nefritskog mora na istoku do otoka Sjenice na zapadu. Kola natovarena plodovima zemlje putovala su cestama od rodnih Ravni sve do prijestolnice u Kraljevu Grudobranu – gradu koji je čak nabavljao led za svoje bunare duboko pod zidinama Crvene utvrde.U godinama kada se zbog rata i zime obilje smanjivalo, kuhari na seoskim imanjima i u palačama pobrinuli bi se da imaju dovoljno zaliha i nastavljali brusiti svoje kulinarske vještine pretvarajući kulinarstvo u umjetnost u kuhinjama diljem zemlje. Za blagdane i proslave plemićke su trpeze bile pune pladnjeva s mesom, slastica i delicija da uzvanici mogu jesti do mile volje. A ponuđena jela, primjerice pečeni vepar i pita od živoga goluba, posluživana su tako da ih sve zadive. Veći gradovi ponosili su se svojim specijalitetima. Svježi kruh i sitna peciva nudili su se u prodavaonicama ne većim od kuhinje. Prodavalo se sve, od mesa do slatkiša, voća i vina. I meštri i puk znali su da hrana može biti i lijek pa su za slučaj potrebe pripremali i čuvali različite napitke, čajeve i jaka vina. Recepti su se u plemićkim kućama zapisivali u posebne knjige, a u puku prenosili s koljena na koljeno – i mnogima su spasili život. Sljedeće stranice sadrže recepte za jela i pića prikupljene iz tih stoljeća i predstavljene po regijama, svaka sa svojim prepoznatljivim proizvodima i svojom kuhinjom. Recepti iz pojedinih regija predstavljaju jela ili namirnice koje su njihov specijalitet. Odabrani su iz plemićkih kuharica i prikupljeni iz obiteljske tradicije seoskih kuća, gostionica i plemena. Gdje je bilo potrebno, prilagođeni su današnjem kuharu i pažljivo osmišljeni tako da sačuvaju okus trpeze Zapadnih Zemalja.
Recepti su podijeljeni u sedam cjelina:
KRUNSKI POSJEDI – glavna regija Zapadnih Zemalja na istoku, a granice joj tvore oblik usta gladnog zmaja koji škljoca zubima prema otocima u Zaljevu Crnovode. Njezina jezera, rijeke, šume i polja davali su hranu stanovništvu,čijii je veći dio bio namijenjen plemićkim trpezama Kraljeva Grudobrana. Što se nije moglo uzgajati i loviti, uvozilo se i prevozilo brodovima i kolima pa su za svoja vrhunska jela kuhari imali na raspolaganju najbolje sastojke Zapadnih Zemalja. Punjena zmajska jaja, poširane kruške ili, pak mesna pita Larysa Stronga? Nećete pogriješiti u izboru.
SJEVER I ZEMLJA S ONU STRANU ZIDA – Hrana najsjevernijih zemalja odražavala je karakter stanovnika: jednostavna i hranjiva jela od mesa i medovine, pite i kruh za plemstvo Oštrozimlja, krepka variva za Noćnu stražu i piće ukorijenjeno u mitu za slobodnjake s onu stranu Zida. Vojnici Crnog zamka hranili su se jednostavno, ali dobro. Život u Noćnoj straži bio je težak, ali sposobni zapovjednici pobrinuli su se da Crna braća nikada ne ogladne. U Ukletoj šumi bilo je mnogo jelena pa su lovci donosili divljač u kuhinje, a kuhari pretvarali jednostavna variva u ukusne obroke za promatrače na zidovima koji su čuvali kraljevstvo ljudi – jedna od dražih delicija je svakako Hobbov gulaš od divljači s lukom.
PORJEČJE I ARRYNSKA DOLINA – leže posred dugačkog kontinenta Zapadnih Zemalja, a umjerena klima i plodna riječna ravnica obilato hrane svoj narod, dok su na istoku zelene kotline brdovite Doline nudile obilje plodova i lovne divljači. Oba su područja imala jednostavnu kulinarsku tradiciju temeljenu na sezonskim namirnicama od kojih su spravljali različite vrste kruha, gulaše, pite i tartove, od koji je najpoznatiji onaj od višanja Vruće Pite.
ZAPADNO KRALJEVSTVO I ŽELJEZNO OTOČJE – Brežuljci Zapadnog kraljevstva bili su poznati po rudnicima zlata i srebra, no uz bogatstvo je stiglo i obilje: što se nije moglo posijati ili uzgojiti, moglo se kupiti. To nije vrijedilo za Željezno otočje gdje se na stjenovitim obalama živjelo skromno od ribe i groga. Mornari sa zapadne obale Željeznog otočja pili su zaslađeni grog od kelpa, velike smeđe alge, začinjen rumom da im grije duh na moru i potpali želju za bitkom. Kelp se smatrao darom Utopljenog Boga, njihova glavnog božanstva, pa su ga njemu u čast pripremali u jelima i pićima.
OLUJNE ZEMLJE I RAVAN – Prostrane plodne zemlje i pošumljeni krajevi na istoku bili su izvor najboljih sastojaka za kuhinje cijeloga kontinenta. Ta su područja bila osobito slavna po kolačima i vinu, pečenju i fermentiranju svakovrsnih slastica – lovačkih pogačica, slastica s oraščićima i medom, punjenim smokvama i opojnim pićima, poput ojačanog vina.
DORNE – Na gorućem pijesku južnjačkog kraljevstva moglo se pronaći i bujnih dolina i zelenih oaza. Taj je pustinjski kraj imao vlastitu, osebujnu kuhinju s mnogo citrusa, papra i papričica te ljutih začina. Dornijci su bili uvjereni da je njihova kuhinja najbolja na svijetu i nisu se dali uvjeriti u suprotno. Začinjena salata s narančom, namaz od kozjeg sira i limuna ili, pak, dornska pita od sira i paprika dokazuju da su imali pravo.
PREKO USKOG MORA – Istočno od Zapadnih Zemalja leži golem kontinent nazvan Istočne Zemlj, pun šuma, planina, vrletnih litica, pustinja i stepa. Na njegovim su obalama ležali neki od najbogatijih gradova, od Braavosa na sjeveru do Qartha na istoku. Trgovinom se pribavljao sav luksuz koji se mogao kupiti zlatom. Kuhinja kontinenta bila je raznolika kao i njegovi narodi. Drogonova riba pržena na vatri bila je jedna od najvećih delicija. Svi znamo da zmajevi nikad nisu jeli sirovu hranu. Zmajevi Daenerys Targaryen, pa i Drogon, sami su pržili meso i ribu koju bi ulovili: bacili bi je u zrak, opržili svojim plamenom i odmah progutali. Stanovnici Zaljeva trgovaca robljem na sličan su način pripremali ribu za sebe, uz poriluk i češnjak na nauljenom roštilju. O napitcima – tyroški kruškovac, sjena večeri i čaj od tamne ruže – naveliko se šuškalo da im je podrijetlo magično.
Danas nemamo na raspolaganju sve sastojke iz povijesnih razdoblja o kojima govori ova knjiga – a neki od onih koje imamo možda neće biti po ukusu današnjih kuhara i kuharica. Stoga u posljednjem dijelu knjige Trpeza Zapadnih zemalja možete pronaći zamjene za alkohol, mliječne proizvode i jaja, meso, med, brašno i šećer. Tu je dakako i šablona za strahovučji kruh Vruće Pite.