Ruđer Bošković - Vizionar u prijelomima filozofije, znanosti i društva

Naše štovanje svrhovitosti Boškovićeva velikog znanstvenog djela raste tim više kad shvatimo kako je znatno poslužilo utiranju puta za kasniji razvoj. - Niels Bohr, 1958.

Životno djelo Ruđera Boškovića dobiva sve veću pažnju u znanstvenom svijetu danas, a bio je jedna od najprominentnijih ličnosti 18. stoljeća među filozofima prirode koji su oduševljeno razradili temeljne predodžbe Newtonove mehanike. Nije samo dao važne priloge matematici i astronomiji, već je nastojao s izvanrednom imaginacijom i logičnom snagom razviti sistematsku sliku svojstava materije polazeći od interakcije masa-točaka posredstvom centralnih sila. Boškovićeve su ideje jako utjecale na sljedeću generaciju fizičara...

Naše štovanje svrhovitosti Boškovićeva velikog znanstvenog djela raste tim više kad shvatimo kako je znatno poslužilo utiranju puta za kasniji razvoj. - Niels Bohr, 1958.

Ruđerovo djelo imalo je čas jaču čas slabiju, ali trajnu rezonanciju u znanstvenom svijetu. U Hrvatskoj su njegove radove pomno analizirali zagrebački profesori Stanko Hondl i Vladimir Varićak, a opsežnu građu o njegovu životu sakupio je sa svih strana Branimir Truhelka. Uzevši u obzir sve dostupno Željko Marković je 1996. objavio dvosveščanu knjigu "Ruđer Bošković", polazište ovog rukopisa koji se usredotočio na fiziku i filozofiju, gdje je i Bošković izvršio epohalan obrat. Prvo izdanje ove knjiga tiskano je 1989.

Rast Ruđera Boškovića na peripatetičkoj tradiciji; Pitanje hereze, Bošković i hrvatski humanisti; Galileievo doba; Isaac Newton; Susreti i razlazi s Leibnizom; O prostoru i vremenu; Bečki boravak 1757 – 1758.; Theoria Philosophiae Naturalis; Problem tijela i duše; Susreti u Parizu i Londonu; Posljednji sjaj i pomračenje; Oživljenje Boškovićeve teorije; Prva i posljednja pitanja