Randevu s Ramom

Jedno od najpoznatijih, danas već klasičnih, djela znanstvene fantastike

Nakon što je 2077. godine golema vatrena lopta iz svemira pogodila Italiju i usmrtila šesto tisuća ljudi, započeo je projekt Svemirska straža. Godina je 2130. i Svemirska straža prati kretanje pola milijuna asteroida. Kad astronomi uoče objekt koji ulazi u Sunčev sustav, isprva je samo dobio broj, prema godini i redoslijedu otkrivanja. Bio je van Jupiterove staze kad se ustanovilo da se ne giba uobičajenom asteroidnom putanjom. Astronomi su stoga zaključili da je dovoljno neobičan da umjesto broja dobije ime. Nazvan je Rama. No, priča bi tu završila da se radilo o nekoj običnoj kamenoj gromadi na proputovanju kroz naš sustav. Valjak dugačak pedesetak i širok dvadesetak kilometara, Rama je gotovo smiješno podsjećao na običan kućni bojler. A izradila ga je nečija ruka. Koja nije bila ljudska. Istraživači svemira i znanstvenici pripremaju se za prvi ljudski susret s nezemaljskom vrstom, istovremeno proživljavajući najveću radost i najžešći strah. Jer nitko ne zna tko su Ramanci, ni zašto su došli. A trenutak susreta se bliži… U susret nezvanom gostu krenut će posada svemirskog broda Endeavour s kapetanom Nortonom na čelu. 

Jedno od najpoznatijih, danas već klasičnih, djela znanstvene fantastike, prvi put objavljen 1973. godine. Donio je Arthuru C. Clarkeu nagrade Hugo, Jupiter, John W. Campbell, Locus i Nebula, i, uz roman "2001.: Odiseja u svemiru", jedan je od njegovih zaštitnih znakova.

Nastavak nađite na: Rama II