O ljudskoj slobodi

Učenje oslobođenog čovjeka - kratko, ali intenzivno putovanje u antičku Grčku i Rim.

"Zapamti da su ti vrata uvijek otvore"“, poručuje nam Epiktet, jedan od najzanimljivijih filozofa stoicizma iz 2. stoljeća. Ovaj Grk veći je dio svog života proveo kao rob što je oblikovalo njegovu  filozofsku misao i promišlja pojam slobode težeći oslobođenju iznutra, spoznajno i filozofski. Potraga za unutarnjim oslobođenjem ono što najviše povezuje ovaj antički tekst s današnjim čovjekom, koji nastavlja propitivati značenje slobode i pregovara uvjete njena postizanja u svojim specifičnim okolnostima. Ovo su izdanje izabrana poglavlja, zapisa iz izvornika koji je antičkom svijetu poznat kao Epiktetovi Razgovori.

Epiktet (55. – 135. po. Kr.) je bio stoički filozof grčkog porijekla koji je živio i podučavao u doba rimskog stoicizma. Rođen je u Hijerapolu u Frigiji (današnja Turska) kao rob, sin majke ropkinje. Neko je vrijeme živio i služio u Rimu, gdje mu se pružila prilika da se školuje i oslobodi ropstva. Kao ni Sokrat prije njega, za života nije ništa zapisao, ni objavio. Sve što nam je ostalo u naslijeđe su zapisi njegova učenika Flavija Arijana pod naslovom Razgovori, temeljeni  na Epiktetovim predavanjima. Pretpostavlja se  da su služili isključivo kao podsjetnik svakodnevnoj praktičnoj primjeni unutar Epiktetove škole i nisu bili poznati široj javnosti. Vrijednost i snaga tih antičkih učenja leži u tome što su jednako primjenjiva i danas.

Susrest ćete se s rimskim senatorima, konzulima i političkim vođama, osuđenicima na smrt, robovima i bvišim robovima, gusarima, putnicima, bradatim filozofima, kraljevima i glumcima, a zatim i s hrvačem, boskačem i atletom, špijunom, sviračem lire, mudracem i tzv. "mudrom budalom" - djetetom; kao i primjerima iz životinjskog svijeta.