Mudrost - Povijest slobodnog zidarstva - 1

Knjiga donosi posebni portret biskupa Maksimilijana Vrhovca kao tolerantnog i uspješnog slobodnog zidara

Priznati početak slobodnog zidarstva jest 1717., kada je u Londonu utemeljena loža, sastavljena od četiriju londonskih loža. Već je 1742. otvorena loža u Beču, u kojoj je conte Gondola (S. D. Gundulić) neko vrijeme obavljao dužnost starješine lože Tri kanona. U njoj je radio hrvatski plemić Kazimir grof Drašković. Imao je trojicu sinova koji su bili članovi tadašnjih hrvatskih i europskih loža. Jedan od njih, Ivan VIII., utemeljio je pravila hrvatskih slobodnih zidara zapisanih u Draškovićevoj opservaciji. Poslije su put u "bratski lanac" našli brojni intelektualci, među njima i više od četrdeset prosvjetiteljskih svećenika na čelu s dva biskupa (Josip Galjuf i Maksimilijan Vrhovac). Slobodni zidari sudjelovali su u hrvatsko-ugarskoj uroti Ignjata Martinovića te izradili temelje ilirizma u Hrvata.

Pregledno je sastavljen popis francusko-ilirskih loža za vrijeme Napoleonove vladavine u Dalmaciji, od Pule do Boke kotorske, prati razvoj slobodnog zidarstva prije Prvoga svjetskog rata i o tome kako je nastala loža Hrvatska vila, koja je prva uvela u rad lože hrvatski jezik (1892.). Zanimljiv je zapis kako je nastala Velika loža Jugoslavija i kako se od nje odcijepila Velika simbolička loža Libertas sa sjedištem u Zagrebu. Knjiga završava s dilemama na pragu Dugoga svjetskog rata.