Mjera čovjeka

Prva istraga najvećeg vizionara svih vremena

Tajna bilježnica. Neobjašnjiva smrt. Genij koji se i nakon pet stoljeća poigrava našom inteligencijom i izaziva divljenje.

Listopad 1493. Kolumbo pristaje na obale Novog svijeta, Firenca oplakuje smrt Lorenza Medicija, razvijaju se prerađivačka industrija i trgovina, a time i važnost banaka i kredita. Tko se pak nađe na milanskim ulicama ili dvoru vojvode od Barija i gospodara Milana Ludovica Sforze, zvanog il Moro, lako će naići na čovjeka u četrdesetim godinama plahog izraza lica, zadubljenog u svoje misli, odjevenog u duge ružičaste halje. Živi u svojoj radionici s majkom i voljenim, ali prgavim naučnikom, ne jede meso, piše u suprotnom smjeru, zdesna nalijevo, i muku muči s naplatom odrađenih poslova od onih koji su ih naručili. To je Leonardo da Vinci. Njegova slava već je prešla Alpe i stigla do Francuske i kralja Karla VIII koji u Milano šalje dva veleposlanika kako bi od Ludovica Sforze zatražili financijsku pomoć i podršku u ratu protiv Aragonaca, vladara Napulja. No povjerava im i tajni zadatak – da se na bilo koji način domognu Leonardove bilježnice, koju on drži pod haljom blizu svoga srca. S druge strane, il Moro cijeni i koristi svekolike sposobnosti genija. Kad je u dvorcu pronađeno beživotno tijelo bez tragova nasilja treba brzo stati na kraj pričama o kugi te praznovjernim  vjerovanjima, a Leonardo ne može odbiti svog Gospodara. Izvanredan roman, pun povijesti, znanja, ironije o novom dobu i čovjeku koji je više od bilo koga drugoga istražio svako polje kreativnosti kako bi otkrio što je – sada kao i tada – mjera svih nas.

"Procijeni svakog čovjeka po načinu na koji se suočava sa svakom svojom pogreškom. Jer mi smo rođeni mali i bespomoćni, ali kako rastemo, nadrastamo svaku životinju na svijetu i vladamo nad njom, te se zato mjera čovjeka očituje u odrastanju i učenju, a ne u rođenju."