Laži naše svakidašnje - zašto i kako lažemo

Zašto nam je i u kojim situacijama katkad korisnije slagati nego sugovornika ili sebe suočiti s istinom?

Laganje se u našoj kulturi uglavnom smatra negativnim ponašanjem i negativnom osobinom. Koji su uzroci, a koje posljedice laganja. Postoji li uopće život bez laži i laganja? Trebamo pokušati zamisliti kako bi nam život izgledao bez laži. Kako bi nam život izgledao kad bismo svi mogli, i sebi i drugima, uvijek i beziznimno govoriti istinu i samo istinu? Kakvi bi bili naši odnosi s partnerima, prijateljima, susjedima kad bismo uvijek, na svakom mjestu i u svako vrijeme, jedni drugima govorili istinu?

Nesumnjivo postoje situacije kad o laganju ovisi nečiji život. Opstanak neke obitelji, prijateljstva, suradnje i mnogo toga drugog što ljude povezuje ili dijeli. Laganje i njegovi pasivni oblici, zatvaranje očiju ili okretanje glave pred istinom, omogućuju nam katkad da zažmirimo pred vlastitim pogreškama, manama, slabostima ili nepoželjnim navikama. Bez laži ne bismo mogli živjeti ni s drugima ni sa sobom. No, s druge strane, laži nam mogu nanijeti mnogo štete pa tako ne treba opravdavati ni razumjeti zloćudne ili koristoljubive laži. One uzrokuju mnogo toga lošeg i nepoćudnog u međuljudskim odnosima. Dobronamjerne, zaštitničke i milosrdne laži imaju upravo suprotan učinak - obogaćuju naše odnose. Često nam pomažu da prebrodimo neke teške životne situacije i nastavimo uživati u ovom jedinom životu koji – barem na Zemlji – imamo.

Ostale naslove nađite na: Mirjana Krizmanić