Komunizam, fašizam i nacizam - veliki totalitarizmi koji su obilježlili 20. stoljeće

O velikim totalitarizmima 20. stoljeća

Povijesne spoznaje kazuju da ne postoje tipični i istovjetni totalitarni režimi. Razlikuju po vrelima iz kojih su nastali, ideologijama koje su ih inspi- rirale i načinu vladanja. Ni osobne pobude ni karakterne osobine vođa nisu bile jednake u svim diktaturama. Zajednički su im bili jedino ciljevi i teror, alat kojim su se služili radi održanja svojih vladavina. Zbog raznovrsnih vrsta terora koje su smislili bolesni i izopačeni zločinački umovi vođa i primijenili ih na velikome broju ljudi, totalitarizam je najokrutniji oblik do sada poznatoga masovnog ljudskog nasilja.

Vođe triju velikih totalitarizama 20. stoljeća, komunističkog, fašističkog i nacističkog, nisu prezali od ubojstava milijuna ljudi, civila i vojnika, ali i najbližih suradnika i bliskih osoba. Hitler je dao strijeljati osobnog liječnika koji mu je godinama vjerno služio. Staljin je smaknuo svoje najodanije i najsposobnije generale Crvene armije, a Mussolini je dopustio smaknuće ministra vanjskih poslova Galeazza Ciana, muža svoje kćeri i oca triju unuka. U totalitarizmima se protivnici i nepoželjni sumnjivci ne kažnjavaju zatvorskim kaznama, već se istrjebljuju, kao da je riječ o bolesti, zagađenju ili mikrobima. Oni su za vlast i režim suvišni ljudi.

Nijedan od tri velika totalitarizma u 20. stoljeću nije bio nametnut izvana i nijedan nije bio preslika neke već poznate diktature. Prihvaćala ih je zločinačka elita na vlasti i gomila poslušnika. Režim je zalazio u cjelokupno društvo, u sva područja, zbivanja i djelatnosti unutar države. U Rusiji je plamsala klasna proleterska borba radi ostvarivanja socijalizma/komunizma, u Njemačkoj borba za germansku rasnu dominaciju u Europi i svijetu, a u Italiji žudnja za socijalno unificiranim, golemim fašističkim imperijem poput nekadašnjega Rimskoga Carstva. Na Dalekome istoku totalitarizam je prihvatio militaristički imperijalni Japan i ponukan pogrešnim vojnim procjenama, napao ratno brodovlje neutralnih Sjedinjenih Američkih Država u Pearl Harboru i zapravo nagovijestio pobjednike i ishod Drugoga svjetskog rata (Japan je kapitulirao 2. rujna 1945.).

O velikim totalitarizmima 20. stoljeća, ruskom, talijanskom i njemačkom, potom u socijalističkoj/komunističkoj Jugoslaviji i u totalitarnoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, napisane su i objavljene mnogobrojne knjige i dokumenti. Je li potrebno pisati i objaviti još jednu knjigu o zastrašujućem, divljem ljud-skom ponašanju i iskustvu totalitarizma? Jest, potrebno je, jer je svaki totalitarizam zločin. Vrijeme zla. Vrijeme umiranja. Uvijek se iznova vraća. I u pogodnim povijesnim prilikama metastazira. I u ovome našem vremenu velikih civilizacijskih, gospodarskih i znanstvenih postignuća utroba koja rađa totalitarizme još uvijek je plodna.