Isus iz Nazareta, u Betlehemu rođen

Biblijske predaje u svjetlu umjetnosti i novog istraživanja

Rođenje Isusa iz Nazareta izmijenilo je svijet. Za trećinu čovječanstva ono je polazište religioznog opredjeljenja i vjere. To rođenje od samog je početka ovijeno otajstvom božanskoga, a teolozi i povjesničari jednako kao i astronomi i arheolozi, trajno se suočavaju s tim događajem, njegovim korijenima i posljedicama. Bave se povijesnom jezgrom, predajama i likovno-umjetničkim tumačenjima jednog od polazišta kršćanske religije, ujedno daju znanstvene uvide u nastanak, razvitak i značenje blagdana posvećenog Isusovom rođenju u Betlehemu. Polazište tvore novozavjetni i izvanbiblijski likovi i događaji.
Poglavlje "Starozavjetni korijeni" bavi se odnosom između proročkih knjiga hebrejske Biblije i izvješća o božićnim događajima u Matejevu i Lukinu evanđelju. U tom je sklopu pozornost na razvitku mesijanskog očekivanja u židovstvu. Poglavlje "Kristovo rođenje i računanje vremena" bavi se vjerski i crkveno povijesno utemeljenom podjelom svjetske povijesti kao povijesti spasenja u vrijeme prije i nakon Kristova rođenja. Ovaj novi način računanja vremena, koji se razlikuje od svih u starini upotrebljavanih sustava, održao se sve do danas, premda se i tu potkrala pogreška u izračunu datuma Kristova rođenja na kojem se ta podjela temelji. I novije profane naznake vremena, poput "stare" i "nove ere", koriste kao mjeru vremena nultu godinu prema kojoj se određuje vrijeme prije ili nakon Kristova rođenja.
Poglavlje "Mesijina zvijezda..." bavi se jednim primjerom prirodoznanstvenih pokušaja provjere biblijskih izjava: koliko su pouzdane astronomske spoznaje koje imaju u vidu Matejevo pričanje o zvjezdoznancima s Istoka? Ovo pitanje postaje aktualnim svake godine zbog svojevrsnog "Božića u planetariju", gdje se simulira izgled zvjezdanog neba