Fidel Castro: Moj život : biografija u dva glasa T. U.

Niz razgovora koji je novinar Ignacio Ramonet vodio stotinu sati s karizmatičnim legendarnim vođom Kube Fidelom Castrom

Interview života karizmatičnog državnika i revolucionara dat u sto sati novinaru Ramonetu osebujan je pogled na Castrove privatne i javne identitete, ali i intelektualna biografija i politička oporuka u obliku razgovora. Gotovo osamdesetogodišnji Castro ispostavlja konačnu bilancu vlastita života.

"Sjedeći nasuprot meni, visok, krupan, već gotovo sijede brade, u svojoj besprijekornoj maslinastoj uniformi bez ikakvih dodataka, bez znaka umora usprkos kasnim satima, Fidel mi je smireno odgovarao... Bio je kraj siječnja 2003. i počeo je prvi niz naših dugih razgovora zbog kojih sam u sljedećim mjesecima nekoliko puta ponovno dolazio na Kubu, sve do prosinca 2005." (cit.).

Što god mislili o Castru, malo je ljudi koji su poput njega još za života doživjeli slavu ulaska u povijest i legendu. On je posljednje sveto čudovište međunarodne politike, pripada onoj generaciji mitskih pobunjenika kao što su Nelson Mandela, Ho Ši Min, Carlos Marighela, Camilo Torres, Mehdi Ben Barka, koji su, u potrazi za idealom pravde u godinama nakon Drugog svjetskog rata, ušli u politiku s ambicijom i nadom da će promijeniti svijet nejednakosti i diskriminacije obilježen hladnim ratom. Kao i tisuće intelektualaca u cijelom svijetu, ta je generacija iskreno smatrala da komunizam najavljuje svijetlu budućnost i da se nepravda, rasizam i siromaštvo mogu iskorijeniti s lica zemlje unutar nekoliko desetljeća. I dandanas Kuba budi sumnju, kritike i protivljenja. Pa iako u Latinskoj Americi kubanska revolucija i dalje mobilizira entuzijazam u društvenim pokretima i kod mnogih intelektualaca, u Europi je predmet kontroverzi. Ona je goruća tema koja antagonizira i dijeli. Stoga knjiga, iz usta njegova sugovornika, sugerira puno komplicirane istine koju je uputno čuti stajali na lijevim ili desnim ideološkim meridijanima. Ona je, prije svega, portret čovjeka, njegova mentalnog akta i životnog svjetonazora, a tek potom portret državnika.