Djevojka s Leicom

Priča o prvoj ratnoj foto reporterki, polovici tandema poznatog kao Robert Capa

Premio Strega 2018.

Gerda Taro bila je njemačko-židovska ratna reporterka, aktivistkinja, antifašistkinja, umjetnica i inovatorica koja je, sa svojim partnerom, Mađarem Andréom Friedmannom, činila drugu polovicu Roberta Cape, jednog od najslavnijih ratnih i političkih fotoreportera 20. stoljeća. Nakon njene smri, a poginula je na ratnom zadatku u Španjolskom građanskom ratu i na postala prva fotoreporterka ubijena na bojnom polju, tragično je stradala snimajući bitku kod Brunete u blizini Madrida. Gerdin kratki, ali uzbudljivi život opisan je kroz fikcionalna sjećanja troje njenih stvarnih prijatelja i ljubavnika koji je pamte kao snažnu osobnost veselog i slobodnog duha.  Friedmann postaje "jedini" Capa.

Prvi je kolovoza 1937. godine. Gerda Taro napunila bi taj dan dvadeset sedam godina. Umjesto toga, održan je njen pogreb. Tužnu procesiju predvodi Friedmann, koji će sam nastaviti raditi kao Robert Capa, muškarac koji je Taro naučio koristiti se Leicom. Zajedno su bilježili zločine fašista u Španjolskom građanskom ratu. Tu su i drugi koji su obilježili njen prerano okončani život; Ruth Cerf, njena stara prijateljica iz Leipziga s kojom je pobjegla u Pariz, bivši ljubavnik Willy Chardack, Georg Kuritzkes, još jedna nekadašnja ljubav i ključna figura u Međunarodnim brigadama. Svaki od njih poznavao je drugačiju Gerdu, onu koja se ponekad radikalno razlikovala od herojske antifašističke figure koju tog vrućeg kolovoškog dana oplakuje mnoštvo.

Gerda Taro svoje najbolje fotografije snimila je u Španjolskom građanskom ratu, a neke je potpisala pseudonimom Robert Capa koji je dijelila sa svojim privatnim i poslovnim partnerom Endreom Friedmannom. Tragično je stradala snimajući bitku kod Brunete u blizini Madrida. Gerdin kratki, ali uzbudljivi život opisan je kroz fikcionalna sjećanja troje njenih stvarnih prijatelja i ljubavnika koji je pamte kao snažnu osobnost veselog i slobodnog duha. Priča o Gerdi ujedno je priča o Europi 1930-ih kada se političke prilike zaoštravaju, a brojni mladi intelektualci pokazuju svoj otpor totalitarizmu. 

Helena Janeczek kreativno i suptilno osvjetljava nasljeđe Gerde Pohorylle, profesionalno zvane Gerda Taro, u ovom izmaštanom prikazu njenog života. Gerda Taro u središtu je kaleidoskopskog romana, ali još jedan od njegovih glavnih likova je i sama era, 1930-e, s ekonomskom depresijom, porastom nacizma, neprijateljstvom prema izbjeglicama u Francuskoj, ideološkim ratovima stoljeća, kulturnim previranjima i usponom fotografije kao vrhunske umjetničke forme.

 Obožavatelji povijesne fikcije u čijem se središtu nalaze snažni, progresivni ženski likovi bit će oduševljeni. - Publishers Weekly

 Janeczekin zahtjevni, aluzijama zasićen multiperspektivni roman prikazuje krug hrabrih disidenata. - Booklist

 Odvažan pokušaj da se prikaže život revolucionarne žene. - The Guardian

 Ovaj mozaik vinjeta i slika vraća u fokus kompleksnu hrabru ženu. - BBC Culture

 Biografija; feministička prispodoba; javni izljev ljubavi prema fotografiji; pripovjedački prikaz 1930-ih; Djevojka s Leicom sve je to, i mnogo više. Helena Janeczek na ovoj je knjizi radila šest godina. I to se vidi. - Il Sole 24 Ore

 U Djevojci s Leicom Helena Janeczek u fokus dovodi svijet mladih umjetnika, fotografa i ‘intelektualnih izbjeglica’ zahvaćenih olujom povijesti 20. stoljeća, između jednog rata i drugog. Ipak, njezini čudesni likovi ostaju sposobni za sreću, vitalni i ‘slobodni od svega’. Janeczekin roman savršeno reproducira njihove blistave strasti. - Vanity Fair

 U ovom romanu Gerda [Taro] oživljava u sjećanju svojih prijatelja. Vitalna je, hrabra, neuhvatljiva, nezaboravna. Neodoljivo je fascinirala svoje suvremenike, ali njena se karizma proteže i do naših dana. - Internazionale