Blijedi jahač: kako je španjolska gripa 1918. promijenila svijet

Najveća katastrofa u povjesti čovječanstva koja je odnijela između 50 i 100 milijuna ljudskih života, više nego li dva svjetska rata

Godine 1918. Italoamerikanci iz New Yorka, Jupici s Aljaske i Perzijanci iz Mashhada nisu imali ništa zajedničko osim virusa koji je izazvao najtežu pandemiju modernog doba i presudno utjecao na svjetsku povijest 20. stoljeća.

Španjolska gripa, najstrašnija epidemija koja je u tri smrtonosna vala poharala svijet između ožujka 1918. i ožujka 1920. godine, prouzročila je jednu od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva. Zarazila je trećinu svjetskog stanovništva i pritom nije birala žrtve: od siromašnih useljenika u New Yorku preko španjolskoga kralja Alfonsa XIII., sociologa Maxa Webera, umjetnika Gustava Klimta, pjesnika Guillaumea Apollinairea, indijskog narodnog vođe Mahatme Gandhija do američkog predsjednika Thomasa Woodrowa Wilsona. Iako je odnijela između pedeset i sto milijuna ljudskih života, možda više nego Prvi i Drugi svjetski rat zajedno, u našoj su kolektivnoj svijesti pandemija španjolske gripe i Prvi svjetski rat sjedinjeni događaji pa se taj kolosalni gubitak ljudskih života uzrokovan epidemijom pripisuje Prvom svjetskom ratu.

Ugledna britanska znanstvena novinarka Laura Spinney bavi se španjolskom gripom iz jedne sasvim drukčije perspektive, kombinirajući priče preživjelih s najnovijim znanstvenim istraživanjima iz područja povijesti, medicine (virologije, epidemiologije i psihijatrije) i ekonomije. Precizno i detaljno istražuje i analizira razmjere katastrofe koju je španjolska gripa izazvala u svijetu pokazujući kako se posljedice te pandemije, koja je zahvatila područja od Aljaske i Brazila preko Kine, Irana i Španjolske do Južne i Sjeverne Amerike i Rusije – a nije zaobišla ni Hrvatsku, osjećaju još i danas u svim sferama ljudskog života.