Adua

Lirski roman opisuje kulturnu otuđenost onih koji vođeni željom ili silom prilika život grade izvan svoje domovine.

Djevojka Adua 1970-ih napušta Somaliju da bi se oslobodila željeznog stiska hladnog oca i ostvarila svoj glumački san. Selidba u Italiju predstavlja avanturu, novi svijet i električni naboj mogućnosti. Njezin san već se u početku pretvara u noćnu moru kad je bračni par producenata uzme pod svoje okrilje i iskoristi je za uvrnute privatne i poslovne užitke... To je tek jedna od triju fabularnih linija koje transleptički povezuju osamdesetak godina – Aduine obiteljske i zavičajne povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Druge dvije niti uključuju i talijansko doba kolonizacije istočne Afrike, u godinama prije Drugoga svjetskog rata, te suvremenost i sad već kroničnu migrantsku krizu kojoj se ne nazire kraj.
Adua je posveta svima onima izmještenima iz vremena, prostora i identiteta – svim nastavateljima ovoga (još uvijek) nepravedna, nesavršena i rigidna svijeta.

Ispričan iz dvaju perspektiva o tri različita vremena, roman nelinearno spaja temu suvremenog migrantskog vala, somalskog folklora i tradicija u vrijeme kolonizacije te Italiju 1070-tih godina. Uz mnoštvo referenci na filmski svijet, Somalijka Adua priča svoju priču od vremena kada je tek stigla u Italiju, kako pada u ruke nemilosrdnog režiisera  i njegove žene, pa sve do današnjeg vremena kada u poodmakloj dobi pripovijeda o svojoj vezi s mlađim muškarcem. Priča njena oca Zoppe odvija se u doba talijanske kolonizacije istočne Afrike kada je radio kao prevoditelj i bio podijeljen između okupatora i svog naroda. Dijelovi priča nazvani Prodika, presijecaju te dvije priče te predočuju Zoppeov čvrst i hladan odnos prema Adui i njenoj sestri Maliki te tradiciju odgoja u Somaliji.

Ovaj hipnotizirajući roman dijalog je između kćeri koja traži slobodu i njezina konzervativnog oca. Za Aduu ljubav može biti zatvor kao i bilo koji pravni sustav sklon kontroli autsajdera. Kad je bila mala, Italija je za nju bila sloboda. Kao odrasla crnkinja, prisiljena je preispitati vlastita uvjerenja. Rim se jednom ponudio kao utočište tijekom građanskog sukoba u Somaliji i dao joj prostora za razmišljanje o povratku po završetku rata. Privremeni domovi nikad ne otvaraju širom svoja vrata, čini se da Scego sugerira, ali kristaliziraju sliku izgubljenog. – The Boston Globe

Lucidno i iskreno (...) ispituje povezanost posljedica talijanske kolonizacije, nestabilnosti Somalije u 1970-ima i trenutne izbjegličke krize u Europi. Poučno štivo namijenjeno širokom krugu čitatelja. – Library Journal (Starred Review)

Zapanjujuća i dojmljiva priča oživljava dekolonizaciju Afrike bez sentimentalnosti ili samosažaljenja. – Foreword Reviews

Ovaj maštom bogat roman nudi moćan i povijesno nijansiran prikaz pobjede i poraza triju generacija somalijskih migranata... Sjajno izvedeno. – Public Books