Adolf iliti kakvi su ljudi TRENUTNO NEDOSTUPNO

Knjiga hrvatske proze iz prve polovice 19. stoljeća u suvremenoj transkripciji.

Mladi Adolf dolazi sa sela-ladanja u grad, u kojem se, u prvi mah, ne snalazi. Tu za njega započinje niz nevolja i razočaranja postupcima gradskoga čovjeka. O svemu tome on pripovijeda i zapisuje u svoj dnevnik. Također pripovijeda o događajima pojedinaca iz obiteljskog života, iz života mladih djevojaka koje služe kao sluškinje i drugih nesretnika kojima život nije bio sklon. U raznim pismima koja Adolf prima i unosi ih udnevničke zapise, također su svjedočanstva nesretnih sudbina pojedinaca.

Tekst transkribirao i za tisak priredio Alojz Jembrih

Knjiga -  model odgojnoga romana  - tiskana je u Varaždinu 1833. hrvatskim jezikom kajkavske osnovice. Djelo je to hrvatskoga pisca Jakoba Lovrenčića (1787.-1842.) koje je za svoje doba imalo višestruku namjenu i korist u odgojnom smislu. Autor je pokazao ondašnje društvene odnose: život sela i grada, pri čemu je u središtu pozornosti pojedinac – čovjek sa svojom sudbinom. Lovrenčićevo je djelo svojom osnovnom porukom: da bez obzira na stalež, položaj i bogatstvo svaki čovjek treba biti pošten i tolerantan prema drugome – bilo namijenjeno mladima, neiskusnim u životu, odraslima, obitelji, bogatima i siromašnima. U pripovijestima i pismima Lovrenčić predočuje primjere iz života pojedinaca, ljudsku bijedu koju pritom niti uveličava niti umanjuje.
Današnja je vrijednost ove knjige višestruka: a) s književno-povijesnoga gledišta, b) književno-jezičnoga motrišta, c) s društveno-odgojnoga (kao primjer iz 19. st.), d) s jezikoslovnoga gledišta (mogućnost izučavanja leksika, sintakse, stila,…). Osim toga, književni povjesničari još nisu načistu oko žanra toga Lovrenčićeva djela: za neke je ono prvi hrvatski (“socijalni”) roman, za druge je “prva hrvatska novela”, a za treće “epistolarni roman”.

Opširnom pogovornom studijom dr. Alojza Jembriha otvaraju se novi recepcijski vidici o Karlu Eckartshausenu (1752.-1803.), njemačkom piscu koji je Lovrenčiću bio izvorom u prijevodu-preradbi i nastajanju djela Adolf iliti kakvi su ljudi, što na svoj način svjedoči o njemačko-hrvatskim književnim vezama 18. i 19. stoljeća.