50 ljudi otkriva Hrvatsku

Pedeset interviewa - izbor od više stotina što ih je Silobrčić u novinama objavio

Mnogi smatraju da je interview najteža novinarska disciplina. A ako i nije baš najteža svakako je posebna, naročito zahtjevna, granična, s onu stranu pukih faktografskih izvještaja, običnih reporterskih zadataka, pa i standardnih komentara uhodanih opinionista. Zapravo je interview na samome rubu novinarstva, na prelasku iz sfere onoga što se dogodilo na područje istančanih ljudskih odnosa i psihološke pronicljivosti. Nećemo kazati da ulazi u književnost, premda mu struktura može imati i dramsku napetost ili pak lirsku obojenost, odnosno nužnu narativnu liniju i postupnu gradaciju.

Pred nama je knjiga okupljenih interviewa što ih je s uglednim i značajnim ljudima iz naše sredine vodio Dobroslav Silobrčić, te sustavno – kroz četiri godine – objavljivao u zagrebačkom Jutarnjem listu. Riječ je o razgovorima s istinskim protagonistima hrvatske kulture, umjetnosti, znanosti, medicine, privrede i sporta (uz iznimku Slavoja Žižeka, Slovenca, već u globalnoj orbiti). Domaći kontekst, dakako, donekle olakšava sporazumijevanje, umanjuje potrebu za informativnom razinom i omogućuje veću prisnost, no nipošto ne uklanja teškoću snalaženja i razumijevanja između razgovornika međusobno udaljenih naraštajnim, obrazovnim, psihološkim i inim razlikama. Pedeset interviewa u ovoj knjizi izbor je od više stotina što ih je Silobrčić u ovoj fazi djelovanja u novinama objavio. Gotovo svi pripadaju žanrovski tzv. životnim interviewiima, takoreći intimnim svođenjima računa nakon odužega plodnog djelovanja. Profil odabranih sugovornika vrlo je različit, jer su "cehovski" obilježeni raznim opredjeljenjima i radnim zadacima, no sve ih karakterizira živa agilnost i bogata aktivnost, kreativna ostvarenost i afirmacija u nacionalnim (često i u međunarodnim) razmjerima. Podjela odabranika po profesionalnim kriterijima također je vrlo šarena: Silobrčić je u ovoj selekciji razgovarao s desetak kazališnih i s desetak likovnih umjetnika, a po pet-šest sugovornika pripadalo bi glazbi, književnosti i medicini, dok je znatno manji broj privrednika, teologa, sportaša, tek po jedan pravnik, filmski režiser i povjesničar(ka) umjetnosti. - Tonko Maroević, Zagreb, 21. srpnja 2017