Kazalište Járe Cimrmana - TRENUTNO NEDOSTUPNO

Kazališni projekt ovog autorskog dvojca, nastao 1966. godine u vrijeme kad su u Pragu bujale kazališne scene što su njegovale tzv. male kazališne forme. Kazališnom projektu prethodila je radijska emisija autorskog dvojca, koja se sastojala od niza fingiranih "izravnih prijenosa" iz imaginarne vinarije. U emisiji je redovito nastupao lik Járe Cimrmana, koji je postao glavni protagonist kasnijeg kazališnog projekta, zasigurno najpopularnijeg u Češkoj, koji je odolio i teškim uvjetima cenzure u 1970-im i 1980-im, pa ni danas nije lako nabaviti ulaznicu za predstave tog kazališta.

U knjizi je predstavljen dramskim tekstom "Kako je Čeh Karel Nijemac osvojio Sjeverni pol". Riječ je o polarnoj ekspediciji sastavljenoj od "trojice odvažnih" - načelnik Udruge podolskih čeličnih ljudi Karel Nijemac, sjekač leda u Branickoj pivovari Valer Frištensky i učitelj Vaclav Poustka, koji odlaze na put s idejom osvajanja Sjevernog pola. Ispresjecan nizom stručnih predavanja "serioznih znanstvenika" o životu i djelu "češkog velikana" Járe Cimrmana, ovaj tekst odražava sve običajene značajke ovog, i u današnje doba iznimno popularnog, amaterskog kazališta - dobar humor, razigrana domišljatost, izrazita parodija, sklonost pučkoj erotici itd. Istraga o nestanku školskog dnevnika bavi se Cimrmanovim teorijskim pedagoškim radom nastalim na temelju njegova jednogodišnjeg učiteljskog iskustva. Dramski dio u maniri kazališta apsurda rekonstruira nastojanje učitelja, ravnatelja škole, školskog inspektora i zemaljskog savjetnika da pronađu nestali školski dnevnik.
Zamjena tematizira Cimrmanov rad na području kazališne teorije i prakse, što u uvodnom seminarskom dijelu uključuje njegov rad na ispravljanju Shakespeareova Hamleta. Dramski dio obuhvaća njegovu dramu Vlasta (na češkom jeziku riječ vlast znači domovina), koja je rezultat njegova nastojanja da dramatizira nacionalnu tragediju.

"Jára Cimrman, češki genij, polihistor, rođen je u Beču studene noći u veljači 1857., 1864., 1867., ili 1887., a matičarov nesiguran rukopis ostavlja mogućnost da je to bila 1888. godina. Na nesvjesni poticaj Sigmunda Freuda rodni grad napustio je kao sedmogodišnjak do tridesetsedmogodišnjak proživjevši život globetrottera (premda se uvijek rado vraćao u domovinu Češku). S grofom Zeppelinom konstruirao je prvi zrakoplov. Proučavao je život polarnih Samojeda. U Paragvaju je osnovao lutkarsko kazalište. U Beču kriminalističku, glazbenu i baletnu školu. Izumio je jogurt. Supružnicima Curie na vlastitim je leđima u podrum prenio 45 vedara uraninita, Eiffelu je našao podstanarski stan, Čehovu pohvalio knjigu pripovjedaka i pognojio mu višnjik. Zbog češkog domoljublja trpio je u habsburškim zatvorima, gdje je skoro tečno naučio materinji jezik. Autor je besmrtnih kazališnih komada, nadahnutih putovanjem kroz domovinu Češku. Riječ je o vrhuncima svjetskog dramskog stvaralaštva. O tome, doduše, možemo voditi diskusije, možemo se oko toga sporiti, možemo se s time ne složiti, ali to je sve što se protiv toga može učiniti."

Ladislav Smoljak i Zdeněk Svěrák, punokrvni kazališni i filmski stvaraoci (Svěrák je dobitnik Oscara za kultni film Kolja), dosad su zajednički napisali petnaestak komedija za "Kazalište Járe Cimrmana". Knjiga sadrži i komične fotografske mistifikacije. Riječ je o starim fotografijama iz vremena u kojem je navodno živio Cimrman, koje su popraćene duhovitim mistifikatorskim komentarima.