Povratak Filipa Latinovicza

Drugo kolo Djela Miroslava Krleže mladi se slikar vraća u domovinu ne bi li pronašao svoj identitet

Povratak u domovinu izaziva u Filipu snažne dojmove i budi, barem u početku, ugaslu životnu energiju. Jedan od važnijih motiva njegova povratka je i pokušaj da ispita svoj odnos prema zavičaju, stupanj pripadnosti panonskom, hrvatskom prostoru i kulturi što smatra ključnim u definiranju svojega identiteta.
Zasićen zapadnoeuropskom urbanom civilizacijom Latinovicz zamišlja svoj zavičaj kao idilu, živopisnu oazu mira, spokojstva i tišine: "Spava Panonija i nema čađe, ni jurnjave, ni živaca." (PFL: 39) Panonski pejzaž za njega je metonimija hrvatske supstancije.Stvarnost je, međutim, posve drukčija. Već susret s panonskim seljakom Jožom Podravcem (koji se pojavljuje i u Krležinoj drami U logoru) pokazuje koliko se on svih tih godina duhovno udaljio od panonske sredine. Uputivši se majci u Kostanjevec, Filip razgovora s kočijašem Jožom Podravcem i spoznaje ponore koji ga odvajaju od zbiljskoga života i u kojoj se mjeri on otkinuo od panonske podloge. Roman je jedno od reprezentativnih Krležinih djela.

Sve naslove autora u ponudi nađite na: Krleža

Drugo kolo Djela Miroslava Krleže s pet naslova u šest svezaka: Povratak Filipa Latinovicza donosi i pogovor "Odiseja slikara Latinovicza" i "Miroslav Krleža iz godine u godinu" Krešimira Nemeca.

Svi svesci drugog kola popraćeni su iscrpnom znanstvenom studijom, bibliografijom i kronologijom Krležina života i rada akademika Krešimira Nemeca, a znanstvene su studije napisali akademik Nemec i akademik Boris Senker koji je priredio i priloge o važnijim izvedbama Areteja i drama iz glembajevskog ciklusa.

Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa Krleže. Otkad se 1914. pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio "samo" pisac već je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (The Best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora. Višegodišnji projekt, u kojemu je svako Krležino djelo popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Nemeca o značenju djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca.