Prava na knjige

Želite li se baviti izdavaštvom?

Želite li kupiti prava za izdavanje knjige?

Što znate o pravima na knjige?

Evo kako stvari stoje:

Po Bernskoj konvenciji prava ističu najmanje nakon 50 godina od autorove smrti, ali mogu trajati i dulje. U Americi na primjer prava traju 70 godina nakon autorove smrti kao i u Rusiji, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj i Brazilu. Ali prava istječu ponegdje nakon 95 godina od izdavanja ili 120 od stvaranja djela. Nisu svugdje ista pravila i zakoni, pa doslovno variraju od meridijana do meridijana.

Španjolci računaju životni vijek pisca +79 godina, Kolumbija + 80 godina, Obala Bjelokosti +79, a najdulje prava čuva Meksiko, čak + 100 godina.

Kada isteknu prava, knjige postaju javno dobro. Jedina je iznimka Peter Pan. Podsjetimo, Peter Pan se prvi puta pojavio u knjizi “Peter i Wendy” 1911, a 17 godina kasnije J. M. Barrie  će završiti slavnu kazališnu predstavu. Odmah nakon, a predstava je postigla veliki uspjeh, učinio je nešto neočekivano– sva prava vezana uz lik dječaka koji nikada nije želio odrasti darovao je 1929. dječjoj bolnici Great Ormon Street Hospital, GOSH, u Londonu.

I ne samo da će bolnica imati dobiti od prava dugo nakon autorove smrti. Želja omiljenog pisca dovela je do donošenja jedinstvenog zakona.

U Ujedinjenom su Kraljevstvu prava istekla 50 godina nakon smrti J. M Barriea godine 1978. a tadašnji premijer James Callaghan pokrenuo je donošenje amandmana na zakon kojim je Hospital for Sick Children, Great Ormond Street, London, dobila prava i nakon istjecanja, a taj je zakon prilagođen je i legislativi EU-a.  Svaka adaptacija, izvođenje predstave, publikacije, audio i e knjige, radio i film – svejedno, svi koji koriste lik Petera Pana trebaju platiti prava.

Godine 1996. prava su produžena za još 70 godina nakon autorove smrti u cijeloj EU, a istekla su 2007. osim u Španjolskoj gdje su trajala do 2017.

Danas taj zakon vrijedi samo u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu, ali ne i za “Malu bijelu pticu”, djelo u kojem se (sporedni) lik Petera Pana prvi puta pojavljuje.

Naravno, neki to pokušavaju iskoristiti.

U SAD-u su i “Mala bijela ptica” i “Peter i Wendy” javno dobro, ali ne i drama, čija prava traju do 2023. Zato, kad je 2002. jedna spisateljica objavila knjigu o novim pustolovinama Petera Pana i nije željela platiti prava, završila je na sudu. Opravdavala se da je to po knjigama, a ne drami. I zapravo je može biti sram jer prava uključuju objavljene knjige, filmove koji se temelje na Barriejevim djelima i predstavama.

I tu je nastao problem – Disney se pravio blesav i nije želio platiti prava, izgubili su bitku, ali čekali da dobiju rat. Sada zapravo svatko može iskorištavati lik Petera Pana i Izgubljenih dječaka, Wendy i ostatka obitelji Darling te kapetana Kuke i njegovih pirata – no ne bi li bilo ljepše da uplate na račun bolnice za djecu? Jer dječak koji nije želio odrasti treba imati prava koja nikada ne prestaju – novac odlazi za dobru i plemenitu stvar jer GOSH je jedna od pet najboljih dječjih bolnica u svijetu s 4000 zaposlenika koji godišnje liječe 268 000 djece, a najveći su centar za operacije srca na djeci te jedna od najvećih centara za transplantaciju srca na svijetu. Još 1962. prvi su napravili mašinu za bypass/premosnicu srca i pluća,  s piscem Roaldom Dahlom razvili i napravili ventil za djecu oboljelu od hidrocefalusa, te neinvazivni nadomjestak za srčani zalistak. Prvi su radili klinička ispitivanja cjepiva protiv rubeole, prvi napravili uspješnu transplantaciju koštane srži i i gensku terapiju…

Evo koja su ove godine prava – besplatna, dakako ovisno o državi. U siječnju je objavljeno za koja su djela prava 2021. istekla, no svakako provjerite još jednom.

Dnevnik Vaclava Nižinskog, jednog od rijetkih plesača koji je mogao izvesti en pointe, baletnu figuru u kojoj se plesač cijelom težinom oslanja na prste. Slavnog ukrajinskog plesača poljskog podrijetla smatraju najvećim plesačem 20. stoljeća, a njegova je karijera stala 1919. kad se povukao s pozornice zbog shizofrenije. Dnevnik je 1936. objavila njegova žena.

Slobodna su i djela Georgea Bernarda Shawa i to Čovjek i nadčovjek (Man and Superman; 1905.) te slavni Pygmalion (1913) ljubavno-lingvistička priča o profesoru Higginsu i prodavačici cvijeća Elizi Doolitle po kojem je nastao i slavni musical i film My Fair Lady.

Virginia Woolf: Gospođa Dalloway

Ernerst Hemigway: U naše doba, In Our Time

Theodore Dreiser: Američka tragedija, An American Tragedy

Agatha Christie: Tajna dimnjaka, The Secret of Chimneys

Etsu Inagaki Sugimoto: Samurajeva kćer, A Daughter of the Samurai, memoar uz 1925,. zanimljiv i danas.

Zane Grey; Grmljavina stada, Thundering Herd

Franz Kafka: Proces

George Orwell: 1984 i Životinjska farma

Sherwood Anderson: Dark Laughter, Mračni smijeh, jedino djelo koje je za piščeva života bilo bestseler, danas zaboravljeno. Nije tiskano od 1960-ih.

Hugh Lofting: Cirkus Dr. Dolittlea

Bulgakov: Majstor i Margarita

Anita Loos: Muškarci više vole plavuše, Gentlemen Prefer Blondes

Scott Fitzgerald: Veliki Gatsby (The Great Gatsby) S ovu stranu raja (This Side of Paradise), Lijepi i prokleti (The Beautiful and Damned), i Blaga je noć (Tender Is the Night)

Sinclair Lewis: Arrowsmith, SI Fi roman koji je osvojio nagradu Pulitzer 1926.  a koju je Lewis odbio.

John Dos Passos: trilogija USA (42. paralela – 42nd Parallel, 1930; 1919, 1932; Veliki novac – The Big Money, 1936). i Manhattan Transfer

Erich Maria Remarque, Na zapadu ništa novo

U Americi je sada besplatan i roman Aldousa Huxleya: Ti neplodni listovi, Those Bareen Leaves, satirični  roman iz  1925. Lišavajući pretenzije onih koji jurišaju na mjesto među kulturnom elitom, priča je ovo o gospođi Aldwinkle i njezinoj pratnji, koji u talijanskoj palači žele oživjeti slavu renesanse. Unatoč svoj navodnoj sofisticiranosti, oni su u konačnici samo tužni i površni pojedinci. No u zemljama koje se drže pravila +70 prava će nestati tek 2034.

Somerset Maugham: Oslikani veo, The Painted Veil

Napisala: Sandra Veić Sukreški