Matthew Shardlake, inspektor Morse 16. stoljeća (ali puno bolji)
Serijal koji trebate čitati
Prva je knjiga “Raskol” (Dissolution 2003.) koja opisuje zamršeni zločin u jednom samostanu koje Matthew mora riješiti. Na zadatak ga šalje tada ugledan i zastrašujuće moćan Cromwell. Napet, uzbudljiv i zaista sjajno napisan roman BBC je adaptirao u seriju od deset epizoda. Za tu knjigu Sansom nije morao mnogo kopati po prašnjavim arhivima jer je to doba dobro pokriveno.
Druga, “Crna vatra” (Dark Fire, 2004.) događa se 1540. a priča o zločinu i o zagubljenoj formuli “grčke vatre” koja je doista postojala i kojom su Bizantinci u 7. stoljeću uništili arapsku mornaricu. Cijeli rasplet napeta je i uzbudljiva priča.
Treća “Kraljevska krv”, (Sovereign, 2006.), koja se događa godinu kasnije, 1541. otkrit će tajne dokumente koji ugrožavaju prijestolje Tudora. Matthew sreće kralja Henryja VIII. koji prema grbavcu nije blagonaklon.
Iako je Samson svjestan da piše “samo” romane,a ne bavi se povješću kao znanstvenik on se u istraživanju ponaša kao znanstvenik pa je radeći na ovom romanu došao do otkrića kojeg je objavio i kao znanstveni rad. Naime, prije njega nitko nije proučavao Henryjev put u York 1541., a o tome je ovdje riječ.
Četvrta “Otkrivenje” (Revelation, 2008. ) “pokriva” vrijeme kada Henry prosi Catherine Parr, a u Londonu se dogodi niz dijaboličnih ubojstava.
Peta, za sada posljednja “Čarobna kost” (Heartstone) smještena je u 1545. kad Englesku potresa kriza jer Henry želi nastaviti rat protiv Francuske dok Matthew mora razjasniti nepravdu nad štićenikom kraljice Catherine Parr. Ovaj roman smatraju najboljim iz serije, a strašna bitka francuske i engleske vojske zapravo do danas nije opisana pa je ova knjiga nov pogled na taj događaj.
Majstor Samson
U ovom romanu opisuje potonuće najvećeg i najljepšeg ratnog broda Mary Rose što je bila velika tragedija. Arheološki taj događaj je istražen. Mnogo manje sama bitka.
Zaista je mnogo romana o vremenu Tudora, ali Samson je osvježenje i do sada je prodao više od tri milijuna primjeraka. Da prodaja ne staje govori samo za sebe. Navodno ima ideju da slijedeći roman ili dva smjesti u godine kada je Henry već bolestan i umire, a Elizabeth dolazi na vlast. Za sada je ona u knjigama tek veoma bistra djevojčica.
Napisao je 2006. i “Zimu u Madridu” koja se događa 1940. godine pa je to odmak od dosadašnjih romana. Opisuje vrijeme nakon Španjolskog građanskog rata. Knjiga je proglašena jednom od sto najboljih u dekadi.
Ma tko je taj Samson?
Samson je Škot rođen 1952. u Edinburghu, otac mu je Englez, a majka Škotinja. Upoznali su se dok je otac za Drugog svjetskog rata bio u mornarici. Odgojen je, kako je sam rekao u strogoj i tradiconalno prezbiterijanskoj kući. Ne govori mnogo o djetinjstvu, ali je rekao kako je pohađao “užasnu” privatnu školu gdje se na maštu kod učenika gledalo kao na nešto zlo i zločesto. Nisu ga kod kuće ohrabrivali u studiju povijesti ali je C. J. studirao na sveučilištu Birmingham i doktorirao povijest.
Radi mira u kući bavio se pravom s idejom da se, u mirovini, posveti pisanju. No, kada je umro njegov otac, 2000. Samson je napustio pravo jer je dobio manje nasljedstvo što je pak bilo dovoljno da godinu dana može živjeti bez plaće i posvetiti se – pisanju. Odselio je u Sussex i počeo pisati.
Fasciniraju ga Tudori, a kako voli krimiće spojio je jedno i drugo, osmislio glavnog junaka i eto recepta za uspjeh. Naravno, uz odličan stil i vještinu. Napisao je prvi roman, poslao rukopis na više adresa i otišao na ljetovanje pripremljen da će ga, kad se vrati, dočekati pismo s odbijenicom. Ali, njegov je sandučić za elektroničku poštu pucao po šavovima – svi su htjeli još!
Nakon posljednjeg romana, “Čarobne kosti” uzeo je pauzu i tek 2012. napisao “Dominion” o vremenu kada je Engleska opkoljena nacističkom vojskom 1940., dan prije nego je Churchil postao premijerom. Taj je roman tzv alternativi povijesni triler, dakle, izmijenjenih činjenica (kao na primjer famozni “Fatherland” Roberta Harrisa).
Samson za uzore ili pisce koji su na njega utjecali navodi H. G. Wellsa kojeg je čitao kao dječak, potom P. D. Jamesa i Ruth Renell koji su 1980-ih udahnuli novi vjetar u krimiće i naravno, Ecovo “Ime ruže” koji je po njemu najbolji povjesni triler ikada napisan. Na “ružu” na koji malo podsjeća “Raskol”, ali ne, nije kopija. Sada čekamo “Lamentation” iz 2014.