C. J. Sansom ili Zašto volimo Matthewa Shardlakea?

S romanima koji imaju smještenu radnju u nekom davnom dobu jednostavna je stvar – ili volite ili ne volite takve knjige. Ali, ako i niste ljubitelj, uzmete li u ruke neku od knjiga Christophera Johna Samsona promijenit ćete mišljenje. Samson piše tzv povijesne misterije, krimiće koji se događaju u 16. stoljeću i odavno je poznato ime. Kod nas je ušao gotovo na mala vrata, kroz ediciju knjiga “Znanja”  koje možete kupiti na – kioscima.Pet romana koji su kod nas prevedeni, i to prevedeni odlično i vješto, prate pet godina i pet slučajeva odvjetnika Matthewa Shardlakea u 16. stoljeću, u doba koje se u posljednje vrijeme možda i najviše obrađuje u knjigama. Ali, Samson je nešto sasvim drugo.

Matthew Shardlake, inspektor Morse 16. stoljeća (ali puno bolji)

Ako je Matthew glavni lik, sporedni je uvijek Henry VIII, potom je tu i Cromwell i sve Henryjeve žene, dvorjani i velemože, političari tog vremena. Uvijek su tu i spletke na dvoru, prikrivena ubojstva, tajne koje eksplodiraju počiniteljima u lice prije ili kasnije, ali uvijek zato jer je Matthew Shardlake “na zadatku”. I tako svaki puta, sve do efektne Samsonove završnice. Jednostavno, teško se odlijepiti od njegovih knjiga.

Zgodno je da je za vrijeme radnje Sansom odabrao doba koje je samo po sebi strava i užas. No, Samson je vješt pisac i ako želite osjetiti, vidjeti, opipati i pomirisati Englesku 16. stoljeća, biti uvučeni u priču koja vas ne pušta na miru do posljednje stranice, ovo su knjige za vas.

Odvjetnik Matthew Shardlake je pošten i pomalo tvrdoglav odvjetnik kojem je pravo zaista svetinja. Uz to je blag i dobar čovjek, odan prijatelj, pravedan i dobar gazda, stručan u poslu i dobar kolega. Ali, on uvijek upadne u neprilike jer se ne da zastrašiti, nije podložan ni mitu, ni interesima – svojim ili tuđima- a ako nabasa na nepravdu nema mira dok sve ne (raz)otkrije. Tvrdoglav je i u zastupanju manje povlaštenih i slabih i ima visoko razvijen osjećaj za empatiju i pravdu. Nije sretan kao muškarac jer je grbav pa jasno, nema sreće u ljubavi s čim se manje-više odavno pomirio, ali ne odustaje od istine i ponekad maštanja da će naći ženu kojoj njegov izgled neće smetati. Iako ga i tjelesni hendikep i okolnosti ne potiču na vratolomije, tjelesne napore i slučajeve u kojima mu je nad životom nerijetko prijetnja, on je odlučan i neumoran bilo da treba jahati danima po prašnjavim stazama, penjati se po brodovima, spuštati u bunare, boriti se…

Istovremeno je usamljenik i izoliran od društva u koje spada po ugledu i profesiji, a i financijskom statusu. Ali, u vrijeme predrasuda i straha on je grbavac koji donosi nesreću i obilježen je izgledom prije nego što uspije progovoriti pa mu se rugaju i oni nižeg i oni višeg statusa bez straha da će za to biti kažnjeni. Čak i iako i kada nosi odvjetničku halju.

Matthew ima prijatelja ali i taj je “obilježen” jer je crnac, Maur. Guy je strnac u Engleskoj, nekadašnji svećenik i liječnik. A propos, divan lik. Prijatelj mu je i Židov, ponovo, u to vrijeme stranac koji ne izaziva povjerenje ni najnižih ni najviših slojeva bez obzira koliko su i oni i Shardlake iznimni ljudi.

Pomoćnici su mu Mark Poer,a kasnije i zanimljiv lik, Jack Barak. Matthew živi u kući nedaleko kancelarije, kućanstvo mu vodi draga gospođa Joan, ima prijatelja ali i neprijatelja jer je Engleska tog doba korumpirana i prepuna dvorjana koji imaju svoje tajne i često počine zločine koji uvijek isplivaju na svjetlo dana. Shardlakea često opisuju kao inspektora Morsea 16. stoljeća, ali je naš pravnik daleko vještije napisan.

Serijal koji trebate čitati

Prva je knjiga “Raskol” (Dissolution 2003.) koja opisuje zamršeni zločin u jednom samostanu koje Matthew mora riješiti. Na zadatak ga šalje tada ugledan i zastrašujuće moćan Cromwell. Napet, uzbudljiv i zaista sjajno napisan roman BBC je adaptirao u seriju od deset epizoda. Za tu knjigu Sansom nije morao mnogo kopati po prašnjavim arhivima jer je to doba dobro pokriveno.

Druga, “Crna vatra” (Dark Fire, 2004.) događa se 1540. a priča o zločinu i o zagubljenoj formuli “grčke vatre” koja je doista postojala i kojom su Bizantinci u 7. stoljeću uništili arapsku mornaricu. Cijeli rasplet napeta je i uzbudljiva priča.

Treća “Kraljevska krv”, (Sovereign, 2006.), koja se događa godinu kasnije, 1541. otkrit će tajne dokumente koji ugrožavaju prijestolje Tudora. Matthew sreće kralja Henryja VIII. koji prema grbavcu nije blagonaklon.
Iako je Samson svjestan da piše “samo” romane,a ne bavi se povješću kao znanstvenik on se u istraživanju ponaša kao znanstvenik pa je radeći na ovom romanu došao do otkrića kojeg je objavio i kao znanstveni rad. Naime, prije njega nitko nije proučavao Henryjev put u York 1541., a o tome je ovdje riječ.

Četvrta “Otkrivenje” (Revelation, 2008. ) “pokriva” vrijeme kada Henry prosi Catherine Parr, a u Londonu se dogodi niz dijaboličnih ubojstava.

Peta, za sada posljednja “Čarobna kost” (Heartstone) smještena je u 1545. kad Englesku potresa kriza jer Henry želi nastaviti rat protiv Francuske dok Matthew mora razjasniti nepravdu nad štićenikom kraljice Catherine Parr. Ovaj roman smatraju najboljim iz serije, a strašna bitka francuske i engleske vojske zapravo do danas nije opisana pa je ova knjiga nov pogled na taj događaj.

Majstor Samson

Samson prvo smjesti radnju i pročita sve objavljeno o tom vremenu, ali uvijek završi u arhivima gdje kopa i istražuje pa je svaki njegov roman dragulj ne samo zbog detektiva-odvjetnika Matthewa koji je lik kojeg je lako zavoljeti, već i zbog informacija koje otkriva. Na kraju svake knjige uvijek navodi bibliografiju i izvore, ali i objašnjava što je i kako interpretirao tako da su njegovi romani nevjerojatno precizni.
U ovom romanu opisuje potonuće najvećeg i najljepšeg ratnog broda Mary Rose što je bila velika tragedija. Arheološki taj događaj je istražen. Mnogo manje sama bitka.

Osim toga, Samson posjeti sve lokacije koje opisuje u knjigama. Zapleti su sjajni, ne možete predvidjeti rasplet i uvijek vas iznenadi. Pisano je s velikim shvaćanjem tog vremena koje dočarava podjednako rasprave između odvjetnika i svađe piljarica na tržnici, način života, običaja, odjeće, hrane, pića.. svih detalja života o kojima nemamo jasnu sliku jer u filmovima je sve uvijek uljepšano i romantično – dame u nevolji, čarobni vitezovi, junaci.. a ne, kod Samsona nema romantike.
Zaista je mnogo romana o vremenu Tudora, ali Samson je osvježenje i do sada je prodao više od tri milijuna primjeraka. Da prodaja ne staje govori samo za sebe. Navodno ima ideju da slijedeći roman ili dva smjesti u godine kada je Henry već bolestan i umire, a Elizabeth dolazi na vlast. Za sada je ona u knjigama tek veoma bistra djevojčica.

Napisao je 2006. i “Zimu u Madridu” koja se događa 1940. godine pa je to odmak od dosadašnjih romana. Opisuje vrijeme nakon Španjolskog građanskog rata. Knjiga je proglašena jednom od sto najboljih u dekadi.

Ma tko je taj Samson?

Samson je Škot rođen 1952. u Edinburghu, otac mu je Englez, a majka Škotinja. Upoznali su se dok je otac za Drugog svjetskog rata bio u mornarici. Odgojen je, kako je sam rekao u strogoj i tradiconalno prezbiterijanskoj kući. Ne govori mnogo o djetinjstvu, ali je rekao kako je pohađao “užasnu” privatnu školu gdje se na maštu kod učenika gledalo kao na nešto zlo i zločesto. Nisu ga kod kuće ohrabrivali u studiju povijesti ali je C. J. studirao na sveučilištu Birmingham i doktorirao povijest.
Radi mira u kući bavio se pravom s idejom da se, u mirovini, posveti pisanju. No, kada je umro njegov otac, 2000. Samson je napustio pravo jer je dobio manje nasljedstvo što je pak bilo dovoljno da godinu dana može živjeti bez plaće i posvetiti se – pisanju. Odselio je u Sussex i počeo pisati.
Fasciniraju ga Tudori, a kako voli krimiće spojio je jedno i drugo, osmislio glavnog junaka i eto recepta za uspjeh. Naravno, uz odličan stil i vještinu. Napisao je prvi roman, poslao rukopis na više adresa i otišao na ljetovanje pripremljen da će ga, kad se vrati, dočekati pismo s odbijenicom. Ali, njegov je sandučić za elektroničku poštu pucao po šavovima – svi su htjeli još!
Nakon posljednjeg romana, “Čarobne kosti” uzeo je pauzu i tek 2012. napisao “Dominion” o vremenu kada je Engleska opkoljena nacističkom vojskom 1940., dan prije nego je Churchil postao premijerom. Taj je roman tzv alternativi povijesni triler, dakle, izmijenjenih činjenica (kao na primjer famozni “Fatherland” Roberta Harrisa).
Samson za uzore ili pisce koji su na njega utjecali navodi H. G. Wellsa kojeg je čitao kao dječak, potom P. D. Jamesa i Ruth Renell koji su 1980-ih udahnuli novi vjetar u krimiće i naravno, Ecovo “Ime ruže” koji je po njemu najbolji povjesni triler ikada napisan. Na “ružu” na koji malo podsjeća “Raskol”, ali ne, nije kopija. Sada čekamo “Lamentation” iz 2014.

Koliko god djelovao skromno, Samson je velika zvijezda i knjige su mu uvijek na vrhu ljestvice besteslera. Rijetko daje interviewe i malo se zna o njemu. Najgore je vrijeme, jednom je rekao, bilo kada su mu dijagnosticirali ešku bolest 2012. ali na sreću izlječivu. I što god on rekao, njegove su knjige možda i najtočnije i najrealističnije u prikazu vremena koje je zaista fascinantno a opet, tako poznato. Jer zločini su uvijek isti, a ljudske slabosti u svim stoljećima baš iste. Samo je odjeća drugačija, ili raskošnija kao kod Tudora.

Napisala: Sandra Veić Sukreški

Fotografija: Nera Šimić