Košarica
Izbornik

U OŠ Vidovec spajaju se ljubav prema čitanju i putovanjima putem projekta „Čitajući putujem – putujući čitam“

U OŠ Vidovec spajaju se ljubav prema čitanju i putovanjima putem projekta „Čitajući putujem – putujući čitam“
Za Čitaj knjigu piše Tatjana Barat Škola čiji su učenici mnogo puta bili sudionici državnog LiDraNa, kao i brojnih drugih natjecanja, čiji je školski list Budilica niz godina bio proglašavan najboljim školskim listom u Varaždinskoj županiji i čiji iznimni učitelji čine sve kako bi u svojim učenicima potaknuli ono najbolje, svakako zaslužuje našu pažnju. Riječ je o Osnovnoj školi Vidovec, udaljenoj osam kilometara od Varaždina, a upravo u toj školi radi i jedna iznimna učiteljica hrvatskog jezika – Sanja Biškup, uzor mnogim mlađim i starijim kolegama. Od podučavanja mlađe sestre do zavidne karijere Učiteljica Biškup broji već 28. godinu rada u odgojno-obrazovnim ustanovama, te se može pohvaliti brojnim uspjesima. Ne samo da je autorica Priručnika za književnost (uz čitanku autora Diklića i Skoka) u izdanju Školske knjige, recenzentica knjige Povjestice - knjiga lagana za čitanje prema A. Šenoi,  mnogih recenzija čitanki i radnih bilježnica u izdanju Školske knjige te brojnih tekstova objavljivanih u časopisima Zapis, Školske novine, Školski portal, Varaždinske vijesti i Regionalni tjednik, te je bila i voditeljica novinarske skupine i predvodnica školskog lista, a sada voditeljica Dramsko-radijske skupine, nego i svaki novi radni dan u školi osmišljava projekte kojima će poticati učeničko čitanje. Njezina ljubav prema podučavanju započela je još tijekom bezbrižnih dana igre s mlađom sestrom koju je naučila čitati i pisati, te je bila čvrsta u svojoj odluci o učiteljskoj karijeri, iako je njezin otac očekivao ekonomisticu ili pravnicu. Nikada nije požalila svoj odabir te priznaje da kako je sve starija, tako sve više uživa u radu s učenicima. Mijenjanje čitateljskih navika tijekom godina Međutim, primijetila je i da s se godinama drastično promijenio profil učenika, posebno kada je u pitanju čitanje lektire. „Na početku mog radnog vijeka učenici su daleko više čitali, bez pogovora ispunjavali svoje lektirne zadatke u dnevniku čitanja te nisu pokazivali nezadovoljstvo. Današnje generacije su sasvim drugačije. Učenici nemaju strpljenja za čitanje preopširnih djela, stalno su na društvenim mrežama, rječnik im je oskudan i prepun anglizama, ne vole pisati… Neki jednostavno ne žele čitati bez obzira na posljedice, drugi čitaju savjesno  i za vrijeme praznika, treći otvoreno pokazuju da se dosađuju, četvrti riskiraju i prepisuju…“, govori nam učiteljica Biškup. Upravo se zato smatra odgovornom usaditi djeci ljubav prema čitanju, ali i pokazati im da čitanje nije nečiji hir, već da njime, kako sama kaže, otvaraju mnoge horizonte u svim područjima života. Odatle njezina ideja o drugačijem pristupu čitanju, „Cilj mi je pobuditi njihovu radoznalost, povezati Hrvatski jezik s drugim područjima i predmetima.  Oduvijek sam lektirna djela povezivala s dramskim metodama i improvizacijama, a sada uvodim i druge različite metode i strategije čitanja. Moji učenici vole iznenađenja; svaki i najmanji odmak od stereotipakod njih rezultira povećanjem interesa i motivacije. Oni vole čitati na dekicama ili na tepihu u knjižnici, vole lampice, svjećice, fenjere, vole čajanke uz keksiće, vole odlične ocjene za promišljanja i povezivanja lektirnog djela sa stvarnim životom.  Vole i dodatne zadatke koji se dodatno ocjenjuju (izrada lutaka za lutkarske predstave, pisanje monologa, izrada plakata i prezentacija…).  Sve to dalo je i daleko bolje rezultate glede čitanja. Naravno, ne preko noći“, ističe Biškup.   Cjelogodišnji projekt oduševio struku i učenike No, jedan od njezinih projekata posebno je zaintrigirao akademsku zajednicu. Riječ je o projektu „Čitajući putujem – putujući čitam“, koji je pokrenula s kolegicom Zdenkom Šopar iz VI. OŠ Varaždin te ga započela provoditi prošle godine u Centru izvrsnosti, a koji uključuje niz aktivnosti. „Interes je bio iznad očekivanja, stoga me zaintrigiralo kako bi moji učenici u školi reagirali na iste ili slične sadržaje i metode. Tako sam odlučila paralelno provesti i cjelogodišnji projekt u svojoj školi. Ove godine provodim projekt Jednaki, a različiti, također u Centru i Školi“, pojašnjava nam ova iznimna učiteljica. Čitateljski maraton Kao što je spomenuto, riječ je o cjelogodišnjem projektu, no cijela je Škola bila posebno aktivna tijekom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige. Aktivnosti su se provodile u školskoj knjižnici, gdje su svi učitelji, učenici i zaposlenici Škole, ali i gosti iznenađenja sudjelovali u čitateljskom maratonu, tj. svakodnevnome glasnom čitanju prema mogućnostima s obzirom na raspored. Budući da je tema projekta bila putovanje, čitala su se nezaboravna i neponovljiva književna putovanja stvarnim i izmišljenim svjetovima (Oz, Zemlja Čudesa, Nigdjezemska, Međuzemlje, Narnija, Zemlja Liliputanaca, Oko svijeta, U središte Zemlje...) Razrednici su sa svojim razredima također obilježili Mjesec hrvatske knjige u školskoj knjižnici te čitali priče i romane s motivima putovanja, putopisa, putničkih dnevnika, turističkih vodiča i razglednica koje su učenici mogli i donijeti prema osobnim željama i afinitetima“, s ponosom ističe Biškup. Od svih prikupljenih materijala, razglednica, prospekata, putničkih dnevnika i planova organizirana je izložba. Za čitateljski maraton posebno je opremljen i čitateljski kutak s tepihom, dekicom i naslonjačima kako bi se svi sudionici osjećali što ugodnije i opuštenije, a učenici su mogli donijeti i svoje jastučiće i dekice. Učenici i učitelji koji nisu imali neki sat, također su sudjelovali u čitateljskom maratonu, a raspored čitanja bio je izvješen na ulazu u knjižnicu prema dogovoru s učiteljicom Ivanom Mrvelj, školskom knjižničarkom. Kako nam pojašnjava učiteljica Biškup, projekt se nastavio i nakon Mjeseca hrvatske knjige, a neke od sljedećih aktivnosti bile su javna čitanja, susreti sa zavičajnim književnicima, organiziranje nagradnog natječaja vezanoga za pisanje pisama Djedu Božićnjaku (uz tu je aktivnost nastala i radijska emisija Vita jela, zelen bor…), darivanje knjiga, izradba i pisanje najljepših božićnih čestitaka (uz tu je aktivnost provedena zajednička radionica učenika i roditelja), obilježavanje Dana dječje, hrvatske i svjetske knjige, obljetnice rođenja i smrti poznatih književnika itd. Na kraju projekta organizirana je izložba svih radova vezanih za projekt te objava fotografija različitih aktivnosti na mrežnim stranicama Škole. Aktiviran Čitateljski klub Osim svih ovih provedenih aktivnosti, dio projekta je i Čitateljski klub, čiji članovi čitaju književna i neknjiževna djela ili ulomke s temom putovanja (Cornelia Funke, Srce od tinte; Sanja Lovrenčić, Užitak koji osjeća vozač kad netko trči; Julijana Matanović, Božićna potraga – tekstovi Rođena na Božić i Buđenje; Stipe Božić, Svete planine svijeta; Jasna Horvat, Antiatlas – tekst Kina; Kristina Wolsperger Danilovski, Danci i stranci; Kristina Gavran, Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu – tekstovi Čaj i Najljepša kuća u kraju; Davor Rostuhar, Samo nek’ se kreće! – tekstovi Sirija i Grčka; Aleksandar Genis, Ruski hljepčić i druga kulinarska putovanja – tekstovi Dolce vita – Italija i Euroazijatstvo – Turska; Hrvoje Šalković, Nulti meridijan – tekst Velika bijela psina), putopise iz Modre laste, obilježili Međunarodni dan pismenosti te rođendan pjesnika Dragutina Tadijanovića, a na kraju Mjeseca knjige organizirali su kviz o poznavanju različitih svjetskih odredišta koja privlače ljubitelje putovanja, kao i književnih djela i ulomaka s temom putovanja. Sve su ovo odreda iznimne i kreativne aktivnosti, a ono što je i najvažnije, to su prepoznali i učenici koji su oduševljeni svakom novom idejom. „Reakcije su bile iznad očekivanja. Oduševljeni su drugačijim načinom čitanja, ali i svime što je to iznjedrilo: dramatizacijama, nagradnim kvizovima, radionicom pisanja i izrade čestitaka, snimanjem radijske emisije, gledanjem i interpretacijom filmova, dramskim improvizacijama, intervjuima, pisanjem nagradnog  pisma Djedu Božićnjaku…“, govori nam njihova učiteljica. Svaki pomak treba nagraditi Onim boljima koje redovito vodi i na natjecanja iz hrvatskog jezika, Zbor malih pjesnika, Sidu Košutić, Malog Domjaniću te s kojima radi i u Centru izvrsnosti  za hrvatski jezik Varaždinske županije, to je bilo, očekivano, nešto čime su bili i više nego oduševljeni, ali učiteljica Biškup ne odustaje ni od onih koji ne vole čitanje. „Najvažnije ih je motivirati, a nikako omalovažavati, grditi i kažnjavati. Treba utvrditi što učenici mogu, što ih posebno zanima i ponuditi neke zanimljive metode i strategije čitanja. Bolji rezultati mogu se očekivati kod čitanja kraćih djela koja se mogu čitati i na satu. Očekivanja ne smiju u početku biti previsoka, ali s vremenom će ona rasti. Svaki i najmanji pomak potrebno je nagraditi odličnom ocjenom, pohvaliti pred cijelim razredom, roditeljima, razrednicom“, govori nam Biškup. Kako sama kaže, upravo je takvi pomaci motiviraju u svakodnevnom radu, a takav pristup učenici pamte i godinama kasnije. „Najviše me motiviraju nasmijani i zadovoljni učenici, kolege i roditelji. Motiviraju me i najmanji pomaci koji ozare učenikova  lica, volim onaj njihov  ponos kad u nečemu zablistaju i budu izvrsni.  Volim kad me učenici nakon osnovne škole pozdrave na ulici, popričaju s veseljem, kad me posjete u školi, i to ne samo oni dobri, već i oni nešto slabiji, kad mi se pohvale  odličnim rezultatima na inicijalnim testovima. Motiviraju me i njihovi životni uspjesi“, zaključuje Sanja Biškup pred kojom je još pregršt novih projekata.            

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-07 12:08:15