Tri pitanja za Tatjanu Barat o knjizi „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“

Hrvatsku književnu scenu uskoro očekuje knjiga koja je itekako potrebna svoj djeci. Riječ je o knjizi „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“, skupu 50 priča o ženama koje su ostavile neizbrisiv trag u našem kraju. Od prve liječnice, pilotkinje, dirigentice, opernih diva, učiteljica, književnica, fizičarki, kemičarki koje su u naše domove unijele proizvode koje i danas koristimo, popu Vegete i Sumameda, do konzervatorica, pravnica, pedijatrica... Autorica je Tatjana Barat, magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti, novinarka, lektorica, voditeljica radionica kreativnog pisanja za djecu i ujedno suradnica bloga Čitaj knjigu. Osim nje, na knjizi u izdanju izdavačke kuće Iris Illyrica radi i 17 najboljih hrvatskih ilustratorica, a promotivnu knjižicu možete već i sada prolistati ovdje https://www.paperturn-view.com/us/dina/brosura-a5?pid=MzU35470 Evo što je Tatjana rekla o nastanku knjige koju s nestrpljenjem očekujemo. 1.Kako ste došli na ideju za knjigu „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“? Sam nastanak knjige bio je splet brojnih okolnosti. Kako sam kao novinarka još prije nekoliko godina pokrenula inicijativu „Uspješni Međimurci“ u sklopu koje svakog tjedna predstavljam po jednu uspješnu visokoobrazovanu osobu porijeklom iz Međimurja, od kojih su mnogi ostvarili iznimne međunarodne karijere, upoznala sam mnoštvo uspješnih suvremenih žena. No u jednom sam se trenutku počela pitati koliko takvih žena poznajem iz povijesti, koliko je njih zastupljeno u osnovnoškolskim i srednjoškolskim čitankama za književnost, koliko u drugim nastavnim predmetima. I shvatila sam da  su odgovori na ta pitanja poražavajući. S obzirom na to kako čvrsto vjerujem da nas oblikuju upravo one knjige koje čitamo u djetinjstvu, naprosto sam jednog dana odlučila da ću napisati knjigu o hrvatskim ženama koje su bile pionirke u svojim područjima i to za dječji uzrast. Ne samo za djevojčice, nego i za dječake. Zašto bismo čitali samo o uspješnim ženama diljem svijeta kada i sami imamo nevjerojatno hrabre i uspješne ličnosti i u svojem podneblju? Ideju sam iznijela svega dvije-tri osobe, našla urednicu koja je odmah bila oduševljena, Ivanu Glavaš Bakiju iz izdavačke kuće Iris Illyrica, i koja je prionula na posao okupljanja najboljih hrvatskih ilustratorica oko ovog projekta. I u tome itekako uspjela. Ilustracije koje do sada imamo, onih autorica koje su u svoj pretrpani raspored uspjele uvrstiti i ovo, pokazuju da odabir nije mogao biti bolji. 2. Kako ste istraživali temu? Počela sam od iščitavanja već postojeće literature kako bih se sama sa sobom dogovorila o tome kojih pedeset žena želim uvrstiti u knjigu. No već sam i tu ponegdje naišla na različite datume rođenja u različitim izvorima. Primjerice, za Jelenu Zrinski nudi se čak nekoliko različitih godina rođenja. Kada sam potvrdila određene datume i napravila listu žena, krenulo je dodatno čitanje stručnih članaka, nekrologa, gledanje dokumentaraca o onim ženama o kojima su snimljeni, čitanje intervjua s članovima obitelji pojedinih žena, gledanje snimki koncerata, pa čak i slušanje snimki jazza za potrebe pisanja o Nini Selak, našoj prvoj jazz pjevačici. Tijekom istraživanja bilo mi je vrlo važno da sve te žene budu zaista reprezentativne i da putem njihovih priča djeca zaista mogu shvatiti zašto su posebne. Sve su te žene ujedno i obrazovane. Tu je, primjerice, Milica Šviglin, prva hrvatska liječnica, Duška Blažević, utemeljiteljica neuropshijatrije u Zagrebu, Lidija Colombo, fizičarka koja je napravila prvi laser u SFRJ, Maria Selebam de Cattani, prva botaničarka i zoologinja koja je otkrila nekoliko vrsta endema, Marija Jambrišak, učiteljica i pedagoginja kojoj možemo zahvaliti što danas žene smiju studirati na hrvatskim sveučilištima. Tu su i arhitektice, pravnice, slikarice, balerine, operne dive, ali i povijesne ličnosti poput kraljice Jelene Slavne i žena iz obitelji Zrinski. Sve su one na obrazovanje gledale kao na nešto što će im pomoći u osobnom i poslovnom razvoju, a upravo to želim i za sve buduće čitatelje: da shvate kako je obrazovanje put do uspjeha, pa makar živjeli u Hrvatskoj. 3.Koji su dijelovi knjige bili najzahtjevniji za pisanje? Bilo je izazovno u te priče uplesti i odgojnu notu. Naime, od samog početka pisanja knjige željela sam da svako dijete razmišlja o priči nakon što je pročita, da je poveže s današnjicom i svojim životom, svojim okruženjem. Tako, primjerice, uz Slavu Raškaj učimo o djeci s teškoćama u razvoju (jer je Slava bila gluhonijema), o tome kako se ponašati prema njima, ali i kako se ona osjećaju. S Duškom Blažević učimo o važnosti psihičkog zdravlja, s Helgom Vlahović o važnosti ženskog prijateljstva i podrške, s Leom Deutsch o strahotama holokausta koji nije zaobišao ni Hrvatsku. Osim toga, nakon svake priče slijede tri pitanja koja će djecu potaknuti na uočavanje uzročno-posljedičnih veza i kritičko razmišljanje. Ukratko, željela sam da ove priče budu pisane tako da djevojčice i dječaci požele saznati još nešto o tim ženama ili pak područjima kojima su se bavile.   Zahvaljujemo svim sponzorima koji su omogućili da ova knjiga ugleda svjetlo dana: Pliva - http://www.pliva.hr/ Zagrebački holding - https://www.zgh.hr/ Podravka  -  https://www.podravka.hr/ HBOR - https://www.hbor.hr/