Prije nekih pet mjeseci obratila mi se mlada i draga Tatjana (magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti) sa željom da piše za Čitaj knjigu. Željela je postati dio tima. Vrlo brzo smo se susrele na kavici u gradu gdje sam joj objasnila kako zamišljam našu suradnju i koja su moja očekivanja. Odmah smo se našle na "istoj valnoj dužini". Osjetila sam Tatjaninu iskrenost i marljivost. Do danas nisam promijenila mišljenje. Tijekom studija Tatjana je gutala knjige, a presudnu ulogu u tome je imao njen fakultetski mentor, dr.sc. Dejan Durić, no i drugi profesori zapazili su njenu ljubav prema književnosti i talent za pisanje književnih kritika. Jedan od njih je tijekom polaganja ispita rekao kako ima staru, poetsku dušu, gotovo izumrlu u današnjem svijetu. I ja sam se u to ubrzo uvjerila. Dapače iz dana u dan vidim da se radi o izuzetnoj vrijednoj i pametnoj mladoj ženi koja dijeli sličnu strast prema čitanju i knjigama kao i ja. Obje želimo razvijati čitateljsku kulturu. Tatjana je preuzela dvije rubrike na blogu Čitaj knjigu:
- Klasik mjeseca
- Čitajte s djecom
Obje su vrlo čitane i praćene.
Danas sam jako ponosna da je Tatjana dio tima Čitaj knjigu. Tim povodom sam joj postavila 3 pitanja o čitanju:
Koju knjigu trenutno čitaš?
Napokon mi je u ruke stigla knjiga "Ciganin, ali najljepši" Kristiana Novaka pa sam odmah prionula na nju. Ponosna sam što je autor ne samo moj kolega po struci, nego i osoba koja potječe iz Međimurja, baš kao i ja. Štoviše, moja mentorica iz perioda mog pripravništva u jednoj osnovnoj školi usko je surađivala s autorom na nastanku knjige, a time sam i ja imala mali uvid u to što će se događati u knjizi. Nastajala je čak nekoliko godina, no vrijedilo je čekanja. Već su me prve stranice oduševile i nimalo ne sumnjam da će doseći uspjeh "Črne mati zemle".
Paralelno čitam i knjigu "Bezdan" Josipa Mlakića koja progovara o dva stara bračna para i borbi s Alzheimerovom bolešću, no na nevjerojatno topao način.
Zbog svoje profesije nastojim pratiti i nove dječje naslove, barem one najznačajnije koji su nastajali unatrag godinu dana. Oduševljena sam "Vladimirom i Matildom" Milane Vuković Runjić i jedva čekam pročitati hoće li se vještica Vesna uspjeti otrgnuti zlim činima bačenima na nju. Knjiga je prepuna čarolije tipične za bajke, no s pomakom. Naime, glavni likovi su kći i samohrani otac koji su čarobnjaci.
Dakako, tu je uvijek i praćenje stručne literature pa trenutno proučavam "Kompetencijski pristup nastavi Hrvatskoga jezika" Srećka Listeša i Linde Grubišić Belina.
Kojoj se knjizi uvijek vraćaš?
Jedna sam od onih osoba koje se kada naiđu na knjigu u kojoj prepoznaju sebe, ali i njezinu umjetničku vrijednost, uvijek vraćaju tim stranicama.
Naravno, uvijek se vraćam klasicima jer to su knjige koje su me definirale. Štoviše, čak se i izbor moje profesije dogodio kao posljedica iščitavanja ruskih klasika. Zato mi je uvijek oko na mojoj polici na kojoj su poredana djela Tolstoja, Dostojevskog, sestara Brontë, Oscara Wildea, Flauberta, Dumasa, Dickensa… Volim ih ponovno iščitavati, listati, bilježiti nove misli i promišljati o postupcima likova.
Osim u klasicima, u posljednje vrijeme sve više uživam i u suvremenijoj literaturi, a knjiga koja već mjesecima stoji na mom noćnom ormariću i u koju svako malo zavirim jest "Knjiga za divlju ženu" Ingrid Divković. Dobila sam ju na poklon u trenutku kada sam bila na samom dnu, bez stalnog posla, bez ikakve podrške obitelji i nade u bolju budućnost. Pročitala sam ju u jednom dahu jedva zadržavajući suze i otada joj se stalno vraćam. Poruke koje Ingrid šalje ženama nevjerojatno su snažne, a opet tako primjenjive u svakodnevici.
Koju knjigu želiš sljedeću pročitati?
Dobila sam preporuku za čitanje knjige "Sofijin svijet" Josteina Gaardera. Iako je knjiga odavno objavljena, nisam ju još pročitala. Recenzije su sjajne pa jedva čekam dohvatiti se te knjige. Naravno, na mom popisu su i "Svitanja u Jeninu", tek netom izašla u biblioteci Čitaj knjigu.
Tu je i knjiga "4 brave" Željke Horvat Čeč, moje mlade kolegice i Međimurke koju sam imala i priliku intervjuirati.
Također imam i popis djela koja su, iako nastala perom najvećih književnika svih vremena, možda široj javnosti ipak manje poznata. Primjerice, Tolstojeve "Sevastopoljske pripovijetke", "Vlast tame", "Živi leš" itd. Čvrsto vjerujem u to da nije dovoljno pročitati samo jedno djelo pojedinog autora kako bi se mogao shvatiti njegov opus.
Odlučila sam i što je više moguće istražiti literaturu okolnih zemalja. Posebno mi je zanimljiva slovenska, a kako tim jezikom odlično baratam i volim se često vraćati u Sloveniju, ovog ljeta planiram detaljnije istražiti ponudu njihovih knjižara i tamošnjih domaćih autora.
