Košarica
Izbornik

Sjaj i tegobe Ivane Brlić Mažuranić, hrvatskog Andersena

Sjaj i tegobe Ivane Brlić Mažuranić, hrvatskog Andersena
Za Čitaj knjigu piše Tatjana Barat U posljednje vrijeme vrlo često razmišljam o naše dvije najveće književnice, Mariji Jurić Zagorki i Ivani Brlić Mažuranić. U Zagorkinom stanu na zagrebačkom Dolcu bila sam već nekoliko puta, i kao jedna od sudionica zapaženog studentskog natječaja i kao obična posjetiteljica, a prije nekog vremena shvatila sam da u Ogulinu postoji multimedijalni i interdisciplinarni centar za posjetitelje tzv. Ivanina kuća bajki, posvećen Ivani Brlić Mažuranić. Dugo mi je trebalo, znam. Uvijek sam nekako ove književnice vezala jednu uz drugu. Ne znam jesu li se one poznavale, no rođene su samo s godinom dana razlike i obje su utrnule put hrvatskim književnicama i novinarkama. Ni jedna ni druga unatoč svome porijeklu, važnim društvenim krugovima u kojima su se kretale ili pak  materijalnoj sigurnosti (u Ivaninom slučaju), nisu bile sretne. Morale su se boriti ne samo sa svojim pisanjem i kreativnim blokadama, nego i protiv svih ustaljenih patrijarhalnih tekovina koje su ženu početkom 20. stoljeća još uvijek vezale uz kućno ognjište i djecu. Kada netko spomene najvažnije hrvatske književnice, svima nam prve padaju na pamet upravo one, one koje su svojim angažmanom zadužile ne samo hrvatsku književnost, nego i otvorile vrata svim budućim književnicama. Odlazak iz Zagreba i prerana udaja obilježile su Ivanin život Međutim, ni Ivana ni Marija nisu bile zadovoljne i ispunjene žene. Štoviše, na današnji dan davne  1938. godine Ivana si je nakon dugogodišnje depresije oduzela život u zagrebačkoj bolnici na Srebrnjaku. Nikada nećemo moći znati što je u tim trenucima prolazilo njezinim mislima, no navodno je sve počelo kada se s tek navršenih 18 godina morala udati za starijeg odvjetnika Vatroslava Brlića i napustiti svoj voljeni Zagreb i njegovu okolicu (Karlovac, Jastrebarsko), gdje je provela većinu dotadašnjeg života te se preseliti u Slavonski Brod. Potjecala je iz vrlo poznate intelektualne obitelji Mažuranića, od kojih je najpoznatiji njezin djed, političar, pjesnik i hrvatski ban Ivan Mažuranić, a zanimljivo je da joj je ujak bio ilirac i jezikoslovac Dimitrije Demeter. Imala je sve očite genetske predispozicije za izuzetni literarni rad, kao i izvrsno obrazovanje stečeno kod privatnih profesora. U adolescentskoj dobi je pisala kratke priče, dnevnik i pjesme, no kada je naglo morala ostaviti svoj život i preseliti se u Slavonski Brod, sve se promijenilo. Slavonija joj nikada nije mogla ispuniti srce kao Zagreb koji je navodno smatrala pravim rajem, što zbog uspomena, što zbog činjenice da je on uvijek bio centar svih društvenih i kulturnih događanja. U tome ju u potpunosti razumijem i teško da će mi ikada bilo koji dio Hrvatske (osim Međimurja) toliko prirasti srcu kao Zagreb. Sva njezina djevojačka sanjarenja odjednom su zamijenile dužnosti majke, supruge i domaćice. Rodila je sedmero djece od kojih je dvoje umrlo ubrzo nakon poroda, brinula o velikoj kući Brlićevih, aktivno sudjelovala u javnom životu Slavonskog Broda i uvijek bila podrška suprugu u njegovim političkim angažmanima. Jedino što je u tom periodu pisala bila su dugačka pisma majci iz kojih danas i znamo detalje iz njezinog privatnog života, a sve je ih je dodatno istražila Sanja Lovrenčić u svojoj knjizi "U potrazi za Ivanom", intimnoj Ivaninoj biografiji kojom je dala izuzetno vrijedan doprinos osvjetljavanju života hrvatskog Andersena, kako Ivanu nazivaju.   U ukradenim trenucima pisanja nastala su najbolja djela hrvatske dječje književnosti Međutim, kada su njezina djeca postala starija i samostalnija, vratila se pisanju i tako u onim ukradenim trenucima između kućanskih obaveza stvorila najvrjednije primjerke naše dječje književnosti. U njezinim djelima progovorio je ženski glas koji nije mogla sama dobiti. Iako, primjerice, Gita iz "Čudnovatih zgoda i nezgoda Šegrta Hlapića", u mnogome ovisi o Hlapiću, jer je na koncu on taj koji je vraća kući, ona jednako tako uvelike doprinosi njegovom razvoju te kroz djelo pokazuje da se i sama može pobrinuti za sebe, a jednako je i s usputnim likovima poput Markove majke koja kao udovica uspješno vodi svoje kućanstvo i brine za sina. Koliko je takav dječji roman važan u hrvatskoj književnosti, a koji je ujedno progovorio o iznimno važnim temama odnosa žena i muškaraca te napuštene djece, govori i to što ga naši najbolji književni teoretičari poput Jože Skoka i Stjepana Hranjeca nazivaju kamenom temeljcem hrvatske dječje književnosti. "Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića" prevedene su, među ostalim, i na bengalski, hindukineski, vijetnamski, japanski i perzijski jezik. Također su prenesene i na male ekrane kao animirani film, a 2013. godine i kao igrani film. Jednaki uspjeh postigle su i "Priče iz davnine", koje su proglašene najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki svih vremena. Dok u njima kombinira slavensku mitologiju i andersenovske elemente, obrađuje važne teme majčinstva, prirode, žetve, religije, ljudskih odnosa i pronalaska samog sebe koristeći u gotovo svakoj svojoj bajci, baš kao i u "Hlapiću", element putovanja. No, osim toga je pisala i pjesme i basne, a na zahtjev Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, čija je bila prva žena članica, i autobiografiju. Pisanje o onome što najbolje poznajete Kada sumiramo njezin opus, čini mi se da je bila toliko uspješna ne samo zbog očitog urođenog talenta, nego i zbog toga što je pisala o onome što je najbolje poznavala pa se zato likovi majke i djece javljaju u gotovo svim njezinim djelima. Ipak, njezina rođena djeca prema njoj se nisu uvijek najbolje odnosila, a sve ju je to i dovelo do stanja teške depresije. Liječnici su navodno rekli i da je djelomičan uzrok njezinih bolesti i to što je vrlo mlada rodila te njezino tijelo još nije bilo spremno za traume koje su je čekale i koje je sedam poroda ostavilo na njoj. U glavi vrtim sve svoje omiljene književnice i čini mi se da nijedna od njih nije živjela život ispunjen srećom. Sve su one bijeg od stvarnosti tražile u pisanju i možda je to razlog zašto su se cijele dale u to. Sjetimo se samo usamljenosti i smrti zaručnika Beatrix Potter, siromaštva Joanne Kathleen Rowling, traženja identiteta Vriginie Woolf i zabranjene ljubavi s Vitom, zabrana s kojima su se susretale sestre Brönte i Jane Austen… No, ako su one mogle nadići sve te teškoće i uspjeti u onome što su zaista voljele, nemamo izlike zašto ne bismo i mi uspjele. Ja već mjesecima u glavi vrtim ideju o jednoj priči i nikako da je smjestim na papir. Bila sam dosadna već sama sebi s tim odugovlačenjem, sve dok prošlog tjedna nisam napokon poduzela prvi korak. Ako i vi osjećate da imate u sebi ono nešto poput naše Ivane ili bilo koje druge uspješne književnice, nemojte oklijevati. Pišite! Tko zna, možda se među nekima od vas koje ovo čitate krije ona koju će nazivati novom Ivanom Brlić Mažuranić.      

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-06 07:51:58