Košarica
Izbornik

Sestra Sigmunda Freuda – Goce Smilevski

Sestra Sigmunda Freuda – Goce Smilevski
Sestra Sigmunda Freuda – Goce Smilevski Izdavač: buybook Ovu knjigu svi hvale. Osvojila je nagradu Europske unije za književnost 2010. godine. Objavljena je na više od 30 jezika. Goce Smilevski dobio je nagradu Centralno europske inicijative za najboljeg europskog pisca starosti do 35 godina. Dovoljno pohvala da se odlučim pročitati ovu knjigu i da me - oduševi. Život Sigmunda Freuda u knjigama je do danas osvjetljen i opisan do posljednjeg dijela i kutka.  No, književnik se zapitao što je s ostatkom Freudove velike obitelji? Goce Smilevski u ovoj, izmišljenoj (iako temeljnoj na istinitim činjenicama) autobiografiji Freudove sestre u Beču, upoznaje nas s Freud-ovom sestrom, mezimicom Adolfinom.   Bila je jako vezana za slavnog brata a njihov odnos je opisan s mnogo i nježnosti i surovosti.  Kao djevojčica bila je bolježljiva i cijelo njeno djetinjstvo obilježila je beskrajna bol i osjećaj nevoljenosti zbog majčinog odbacivanja. Majka je neprestano ponavljala kako bi bilo bolje da Adolfinu nije ni rodila. Na kraju, upravo je Adolfina ta koja je 90 godišnju majku njegovala i  ispratila u smrt s mnogo (neuzvraćene) ljubavi i privrženosti. Adolfina je imala vrlo težak život. Zaljubila se u Reinera, depresivnog i tugaljivog prijatelja iz mladenačkih dana. Iako ju je ostavio zbog druge djevojke da bi joj se, nakon nekoliko godina, vratio. S Reinerom je ostala  u drugom stanju no njegova depresija mu nije dala mira i na kraju se ubio skokom u rijeku. Adolfina je od brata tražila da joj napravi pobačaj, a kofer pun dječje robice i stvari čuvala je do nasilnog odlaska u logor smrti. Od pobačaja se nikada nije oporavila te je deset punih godina provela u "ludnici" zajedno s Klimtovom sestrom Klarom koja joj je bila najbolja prijateljica. Klara Klimt bila je prva  žena koja je u Beču nosila hlače i zalagala se za ženska prava zbog čega je bila stigmatizirana i zlostavljana. Ovom pričom se baca novo svjetlo na život Adolfininog slavnog brata ali i cijele obitelji Freud. Bilo je tu mnogo tuge, mržnje, odbacivanja, naglih smrti, samoubojstava i napuštanja. Toliko da se zapitaš kako je Freud mogao biti uspješan i učinkovit psihoterapeut.  Kad je, star i već teško bolesni Sigmund emigrirao u London 1938. godine jer mu je dolaskom nacista ipak odobrena izlazna viza (najviše zbog međunarodnog ugleda i stečene slave koju je Freud već imao),  na popisu osoba koje su mogle s njim napustiti Beč nisu se našle i njegove četiri sestre.  Sigmund ih jednostavno zaboravio (ili odbio) staviti na popis. Ostale su u Beču od kuda su vrlo brzo deportirane u logor gdje su  1943. ugušene u plinskoj komori u  Theresienstadtu. Na temelju sakupljenih  podataka Smilevski je napisao snažan roman i veliku panoramu ranih 1900.-tih. Zamislio je susrete i prijateljstvo Adolfine i Klare, sestre  Gustava Klimta, te Ottle, Kafkine sestre i Adolfine. Na vrlo zanimljiv i surov način nam dočarava  tu sjajnu eru sa svim svojim društvenim i intelektualnim okruženjima i konačnim slomom te „možemo reći civilizcije“ dolaskom nacista. Potresla me ova obiteljska saga ispričana na osjećajan i neobičan način. Toplo je preporučujem. "Svi normalni ljudi normalni su na isti način, svaki ludi čovjek lud je na svoj način", rečenica je koju stalno ponavlja Klara Klimt u ovom romanu a koja ga u potpunosti obilježava.   Goce Smilevski rođen je u Skopju 1975. Studirao je na Sveučilištu Sv. Kiril i Metodij u Skopju, na Karlovu sveučilištu u Pragu i Centralnoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Radio je kao prodavač kristalnih predmeta u Pragu i profesor makedonskoga jezika u Kavadarcima, a trenutno je zaposlen u Institutu za makedonsku književnost u Skopju. Autor je romana "Planet neiskustva" (2000.), "Razgovor sa Spinozom" (2002.) i "Sestra Sigmunda Freuda" (2007., dopunjeno izdanje 2010.). Roman "Razgovor sa Spinozom", koji je u Makedoniji doživio pet izdanja, objavljen je i u Sjedinjenim Američkim Državama, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji te Hrvatskoj. Dobitnik je niza književnih priznanja:  Roman je godine Jutarnjega lista za roman "Razgovor sa Spinozom", dobitnik nagrade austrijskoga i makedonskoga PEN Centra za dramu "Tri kratka plesna koraka preko granice", te onu Centralnoeuropske inicijative za najboljega europskog pisca do 35 godina i za književnost Europske Unije za roman "Sestra Sigmunda Freuda".  

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-11-26 09:32:09