Košarica
Izbornik

Čitajte s djecom – Frances Hodgson Burnett: "Tajni vrt"

Čitajte s djecom – Frances Hodgson Burnett: "Tajni vrt"

 Izdavač:https://shop.skolskaknjiga.hr/tajni-vrt.html

Kada sam bila djevojčica, obožavala sam boraviti u vrtovima. Imala sam sreću što sam odrasla okružena zelenilom, kako u roditeljskoj kući, tako i kod bake i djeda. Bratić i ja ponekad smo provodili sate istražujući prirodu, hvatajući kukce, sadeći svoje voće i povrće na maleni komad zemlje i jednostavno uživajući u svemu što nas okružuje. Često smo bili zaboravili na vrijeme, ali ništa nam nije bilo ljepše nego stvarati neki svoj svijet u prirodi. Tamo smo se počeli izgrađivati u osobe koje smo danas. Vjerojatno me zato oduševio dječji roman "Tajni vrt" Frances Hodgson Burnett. Prvi put pročitala sam ga prije više od 15 godina, kada sam pogledala i istoimenu virtuoznu filmsku adaptaciju redateljice Agnieszke Holland. Ovog me proljeća "Tajni vrt" ponovno oduševio, što i ne čudi s obzirom da se radi o jednom od najčitanijih dječjih romana svih vremena, koji jednako vole i djeca i odrasli i koji se još i danas izvodi na kazališnim daskama diljem svijeta.

Frances Hodgson Burnett elemente iz svog života unijela u pisanje Britansko-američka književnica Frances Godgson Burnett, rođena je u imućnoj engleskoj obitelji 1849., no nakon smrti oca obitelj je osiromašila, pa je Frances bila prisiljena sa šesnaest godina emigrirati u Sjedinjene Američke Države, što joj je jako teško palo. Njezina je obitelj u američku saveznu državu Tennessee stigla u vrijeme Građanskog rata. Kako bi im financijski pomogla, počela je pisati za lokalne novine. Shvativši da joj pisanje leži, počela se i literarno izražavati i postigla veliki uspjeh. Jedna je od sretnica koja se uspjela obogatiti pisanjem, a njezin opus činili su romani za djecu i romani za odrasle čitatelje. Ipak, čini se kako je svoje najzrelije i najuspješnije romane, poput "Tajnog vrta" i "Malog lorda Fauntleroya" napisala za djecu. Već tako uspješna kao književnica te kao žena i majka, vratila se u Europu, no nekoliko godina kasnije opet seli u Ameriku. Nesretne ljubavi i smrt starijeg sina odveli su je u sanatorij, no uspjela se izliječiti te svoje posljednje godine provesti na Long Islandu, na imanju s golemim vrtom, gdje je i napisala svoj najpoznatiji roman 1911. godine. Sve te motive, od gubitka oca, prekooceanskih selidbi do traženja same sebe unijela i u "Tajni vrt".

Siročad kao lightmotive književnosti Glavnu junakinju romana, devetogodišnju djevojčicu Marry Lennox, upoznajemo u trenutku kada joj oba roditelja umiru od kolere u Indiji gdje su zajedno živjeli kao obitelj. Marry ostaje sama i zaboravljena u kući, no susjedi uspijevaju pronaći njezinog rođaka u dalekoj Engleskoj koji će preuzeti brigu o njezinom odgoju. Kada stiže na imanje usred engleskih vriština, ispostavlja se da je Marry razmažena, bahata i neugledna djevojčica, a tome ne pomaže ni to što cijele dane provodi sama u ogromnoj kući te su joj sluškinje jedino društvo. Njezin skrbnik g. Craven putuje svijetom u nadi da će zaboraviti bol koju je iza sebe ostavila smrt voljene žene. Malo-pomalo Marry se upoznaje s kućom, vrtlarom i sluškinjinim bratom Dickonom, a posebnu pozornost privlači joj tajni vrt koji je pripadao supruzi g. Cravena. Od njezine je smrti zaključan i svakome je zabranjen ulaz, no Marry pronalazi ključ i s Dickonom u tajnosti kreće u njegovo preuređenje. Jedne noći pak joj pozornost odvlači plač koji odzvanja kućom, pa Marry shvaća da ima bratića Colina, koji život provodi zatvoren u sobi, uvjeren da ne može hodati i ogorčen na cijeli svijet. Međutim, u Marryjinom i Dicokonovom društvu tijekom rada u vrtu sve se počinje mijenjati… Znakovito je da nijedno od ove troje djece nema oba roditelja. Marry je siroče, dok Colin ima samo vječito odsutnog oca, a Dickon samo majku pa samim time nedostaje snažna roditeljska figura koja bi djecu vodila kroz život. Majčinsku toplinu ipak svo troje osjećaju kroz obroke koje im je s puno ljubavi pripremala Dickonova majka kako bi mogli izdržati napore rada u vrtu, no ni jedno od njih nema obitelj u tradicionalnom shvaćanju tog pojma. Upravo je taj motiv jedan od najčešćih u književnosti 19. stoljeća. Bez roditelja su bili i Oliver Twist, Jane Eyre i Heidi, kao i protagonisti "Sajma taštine", "Velikih očekivanja" i "Orkanskih visova", a jednaka je situacija bila i u hrvatskoj književnosti, kako u realističkim romanima za odrasle, tako i u onim dječjima. Najpoznatije siročad hrvatske dječje književnosti svakako su Hlapić i Gita iz "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" Ivane Brlić Mažuranić nastalih na prijelazu stoljeća. koji se sami moraju nositi s opasnostima svijeta, ali ih to na koncu dovodi do pronalaska samih sebe, a Gitu i do izgubljenih roditelja.

Radom na sebi do uspjeha Kada im je već nedostajala snažna roditeljska figura, naši su junaci kroz rad na tajnom vrtu ispunjavali svoje vrijeme te je, na neki način, vrt postao njihov mentor i zauvijek promijenio njihove živote na najbolji mogući način. U vrtu su naučili koliko je važno raditi na nečemu da bi to procvjetalo najljepšim cvjetovima, koliko je važno steći povjerenje druge osobe za skladan odnos, koliko je važno ustrajati u svome planu koji želimo ostvariti te, prije svega, koliku važnost u ljudskim životima imaju druge osobe. Čak i ako nemamo obitelj zbog njihove smrti ili pak zato jer su nas odbacili, uvijek možemo stvoriti svoju drugu obitelj koju mogu činiti i daleki rođaci ili pak prijatelji. Sve su ovo snažne poruke koje trebate prenijeti i svojoj djeci. Ako još nisu čitali ovo djelo, toplo vam savjetujem da im što prije pribavite knjigu. Proljetni dani idealni su za ovo štivo. Neka uz buđenje prirode probude i sami sebe te krenu ostvarivati sve svoje snove. 

Ovaj lijepi klasik možete kupiti OVDJE: Tajni vrt

Tatjana Barat

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-07 11:50:59