Košarica
Izbornik

10 knjiga koje su se čitale 1970-ih i 1980-ih godina u Jugoslaviji

10 knjiga koje su se čitale 1970-ih i 1980-ih godina u Jugoslaviji

Iako sam rođena netom prije raspada Jugoslavije i  nemam vlastitih uspomena na nju, oduvijek me fasciniralo razdoblje 1970-ih i 1980-ih godina. Kao mala, ljetne praznike redovito sam provodila kod bake i djeda, a u njihovoj velikoj kući, u kojoj su tada živjele i moje tete i ujak, bilo je pravo bogatstvo predmeta iz tog vremena. Uvijek sam pregledavala stare fotografije, odjeću svojih teta koju su često kupovale u Trstu, stare ploče Azre, Bijelog dugmeta, Madonne, Davida Bowieja i brojnih drugih, razne uporabne predmete i, dakako, hrpe knjiga. Tamo sam se po prvi put srela s kultnom enciklopedijom "Svijet oko nas" te prelistavala domaću i svjetsku lektiru koju su moje tete čitale u školi. Kada razmišljam o tome razdoblju, najviše me zanima koje su knjige čitali tinejdžeri i odrasli ljudi u to doba i izvan školskih klupa. Zato smo odlučili zaviriti na stare police i istražiti koje su knjige bile popularne u Jugoslaviji 1970-ih i 1980-ih . Također sam pitala Alis Marić koje je ona knjige čitala u to vrijeme. Evo što mi je odgovorila, a to je ujedno i lista onih najčitanijih. Ako imate na svojim policama neku vama dragu knjigu iz tog vremena, svakako nam javite o kojoj je riječ.  

J. D. Salinger, Lovac u žitu

Kultni roman, koji se danas čita kao nezaobilazan dio srednjoškolske lektire, objavljen je 1951., no u vrijeme hipijevskih pokreta doživio je pravu ekspanziju među mladima, pa tako i na jugoslavenskim prostorima, gdje je potaknuo novi trend tzv. proze u trapericama. Moderni roman opisuje 72 sata u životu tinejdžera Holdena Caulfield, koji je postao simbol gnjeva i ljutnje među mladima. Kroz njegova razmišljanja i asocijacije saznajemo njegovu prošlost, razloge njegova gnjeva, kao i sve problematične faze kroz koje prolazi ovaj natprosječno inteligentni, no emocionalno još uvijek nezreli mladić. 

Zvonimir Majdak, Kužiš stari moj

Na temelju Salingerova romana nastao je novi pravac u hrvatskoj književnosti, a to je tzv. proza u trapericama koju karakterizira mladi, pasivan, gradski marginalac suprotstavljen svemu u što vjeruju odrasli. U tom smislu nošenje traperica mladih junaka nije samo odjevni predmet, nego predmet uz pomoć kojeg pokazuju svoj svjetonazor, često umotan u vulgarizme i žargonizme kako bi se i svojim jezikom razlikovali od odraslih. Majdakov roman objavljen je 1970., a koliko je bio uspješan i čitan, pokazuje i to što je svega tri godine kasnije prema njemu snimljen i film. Protagonist romana je Glista, boemski mladić sa zagrebačke periferije kojemu je sitni kriminal svakodnevica. No, kako se njegovo društvo počinje mijenjati, tako se i Glista mora suočiti s promjenama oko sebe i u samome sebi, što mu teško pada. 

Branislav Glumac, Zagrepčanka

Zagreb je redovito bio scenografija proze u trapericama, što je vidljivo i iz naslova još jedne hrvatske pa i jugoslavenske uspješnice objavljene 1974. Pomalo neobična knjiga za laike, "Zagrepčanka" je pisana bez točaka i zareza što je danas normalno za književno-umjetnički stil, pa su se brojni urednici lišili objaviti je sve dok je nisu objavili Krleža i Matković u "Forumu". No, knjiga je doživjela golem uspjeh i brojna izdanja, a adaptirana je i za kazališne daske. Navodno je temeljena na istinitoj priči, a govori o ljubavi bogate socijalističke kćeri Marijane i siromašnog radnika. Ono što je tada uzburkalo javnost, a vjerojatno bi i danas neke koji vole stajati ispred bolnice i miješati se u tuđi život, jest tema pobačaja. Osim toga, Marijana naplaćuje seksualne usluge bogatim Zagrepčanima koji su svi redom poznanici njezinog uglednog oca. Ove dvije teme bile su dovoljne da šokiraju javnost, ali i Glumca vinu u zvijezde. 

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Neki će reći kako jeovo preteća chick-lita u Hrvatskoj, no Štefica je daleko od toga. Humor, ironija, poigravanje svim žanrovskim konvencijama, i tematiziranje krojačke terminologije čine ovaj roman, objavljen 1981., kultnim Ugrešićkinim djelom. Pripovijedanje se odvija na dvije razine, od kojih prvu čini pokušaj autorice ili kreatorice da napiše pravu "žensku" priču, a drugu čini sama Štefica, koja sasvim slučajno postaje autoričina heroina. Preispituje patrijarhalno društvo, muško-ženske odnose i vječnu želju za sretnim krajem, a sve je to preneseno i na filmsko platno s Vitomirom Lončar u glavnoj ulozi. 

Momo Kapor, Una

Sarajevsko-beogradski književnik i autor televizijskih i emisija i dokumentarnih filmova, u književnim je krugovima pamćen kao autor uspješnog romana prepunog erotskih niti koji govori o zabranjenoj ljubavi oženjenog sredovječnog profesora Babića i prelijepe mlade studentice Une. Nalaze se po raznim hotelima i skrivenim kutcima, i iako znaju da njihova ljubav nema budućnosti, predaju se svakom zajedničkom trenutku i uživaju u svemu što im sadašnjost pruža. Prema ovoj uspješnici  snimljen je i film u kojem je profesora Babića utjelovio Rade Šerbedžija, a Unu sjajna Sonja Savić. 

Gabriel García Márquez, Sto godina samoće

Dok su s jedne strane nekada Hrvati i njihovi susjedi uživali u domaćoj literaturi, jednako su tako pratili i svjetske hitove. U izdanju BIGZ-a objavljen je Márquezov roman (i jedan od najboljih svjetskih romana uopće) koji prati nekoliko generacija obitelji Buendía u gradiću Macondo koji su osnovali José Arcadio Buendía i njegova žena Ursula Iguarán u potrazi za boljim životom. Ono što  djelo izdvaja od sličnih obiteljskih saga jest magijski realizam, kojeg su južnoamerički književnici maestralno uklopili u svoja djela. IIsprepliću se san i java, realno i irealno i gdje ne postoji jasna granica između toga. Cijeli je koncept priče zamišljen kao kritika kolumbijske povijesti kroz priču jedne nesretne obitelji, prožeta metaforom na svim razinama, a naša ju je književna scena oduševljeno prihvatila.  

Umberto Eco, Ime ruže

Vrlo opširan i bogat roman, prema kojem je snimljen film objedinjuje teološke i filozofske teme, umotane u kriminalistiku i semiotiku objavljen je 1980. Nekoliko godina kasnije stigao je i na naše police. Namijenjen zahtjevnijim i obrazovanijim čitateljima, no što ga čini posebno privlačnim jesu brojne mogućnosti njegova tumačenja. Radnja počinje kad benediktinski redovnik Adso iz Melka i njegov privremeni franjevački učitelj William od Baskervillea dolaze u samostan u sjevernoj Italiji, gdje je nedavno jedan redovnik preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima. Wiliam pokušava otkriti počinitelja, a u međuvremenu umire još nekoliko redovnika. 

Alex Haley: "Korijeni: Povijest jedne američke obitelji

Sjajan afroamerički novinar i književnik postao je poznat po svojim kontroverznim interviewima, kao i suautorstvu na biografiji Malcoma X-a. Nakon višegodišnjeg istraživanja, Haley je u "Korijenima" opisao život Kunta Kinte, mladog Mandinke koji je u 18. stoljeću otet iz Gambije i prodan kao rob u SAD-u. Roman se temelji na povijesti Haleyeve obitelji, veliika je to ii potresna saga. S romanom je osvojio Pulitzerovu nagradu, a 1977. je snimljena istoimena mini-serija od osam epizoda koja je "Korijene" učinila jednim od prepoznatljivih elemenata kulture tog desetljeća. 

Milan Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja

Nekadašnji čehoslovački reformist, književnik i profesor svjetske književnosti u svojim je djelima nerijetko kritizirao stanje u svojoj državi, a najpoznatiji je po svojoj "Nepodnošljivoj lakoći postojanja" objavljenoj 1984. Sve do 1989. bila je zabranjena u Čehoslovačkoj, ali se čitala na našim prostorima. Opisuje živote čeških umjetnika i intelektualaca tijekom komunizma, te Praško proljeće i ulazak Sovjeta u zemlju. Razmišljanja o politici, umjetnosti, ljubomori, prevarama i složenim ljudskim odnosima dana su kroz likove kirurga Tomaša, njegove žene fotografkinje Tereze, Tomaševe ljubavnice Sabine, Sabininog ljubavnika i profesora Franca te njegovog sina iz prvog braka.  

Karen Blixen, Moja Afrika

Objavljen 1937.  rezultat je stvarnog života njegove autorice, a postao je izuzetno popularan kada je 1985. prema njemu snimljen film s Meryl Streep i Robertom Redfordom u glavnim ulogama. Osvojio je sedam Oscara, a u to se vrijeme i našim knjižnicama tražio primjerak više. Priče prate život danske barunice  Karen von Blixen-Finecke, njezinu selidbu u Keniju, složen odnos s  mužem, vođenje plantaže, upoznavanje s afričkim stanovništvom, kao i pravu ljubav koju upoznaje tek s Denysom. Neke su žene ovaj roman i film vidjele kao egzotičnu priču koja ih je nakratko maknula iz stvarnosti.

Za Čitaj knjigu piše Tatjana Barat

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-07 10:54:20